Indeks hlađenja i indeks topline

  • 5 replies
  • 2281 views
*

Offline poljičanin

  • *
  • 2529
  • 24
Indeks hlađenja i indeks topline
« u: 23 Studenoga , 2015, 22:32 »
Kako živim u Omišu, zbog kanjona Cetine na sjevernom ulazu u grad i razlike tlakova između Zagore i Primorja, stalno puše vjetar, ljeti takav da navečer dobro dođe dugi rukav dok u ostatku Dalmacije dišu na škrge, ali zimi, to je užas, prelazak preko mosta na Cetini ravan je osjećaju hladnoće u Sibiru.

 Kako je kod mene stalno hladno, počelo me zanimati kakva je situacija s temperaturama u mom okružju. I baš me iznenadilo: u Omišu je redovito toplije nego, recimo, na splitskom aerodromu. A nitko se ne žali da je tamo nešto strašno hladno. Jedina razlika -  u Omišu puše, a tamo ne.

 Taj efekt u znanosti zovu Indeks hlađenja. Važno bi bilo napomenuti kako ne postoji  univerzalan obrazac izračuna indeksa hlađenja, nego svaka meteorološka organizacija daje svoj model i izračun.

 Dakle, zbog djelovanja vjetra na izloženoj koži stvara se subjektivni osjećaj hlađenja, i to je Indeks hlađenja.  Zbog tog efekta uvijek ćemo imati osjećaj niža vrijednosti topline okoline u odnosu na stvarnu temperaturu zraka, a definira se samo za temperature ispod  10° C  i brzinu vjetra iznad 4,8 km/h.

Odgovorimo zašto je to tako -  tijelo se hladi na nekoliko načina: strujanjem, isparavanjem, odvođenjem i isijavanjem. (Tako se tijelo hladi u moru 100 do 300 puta brže nego na zraku, umrijeti ćete u moru topline 30° C od pothlađenosti iako vam se činilo da je pretoplo kad ste ušli, naravno, pod uvjetom da dovoljno dugo boravite u vodi.) Koliko brzo ćete se hladiti ovisi o brzini vjetra koji puše preko kože: brži vjetar – brže hlađenje. Organizam zapravo daje osjećaj koji je ravan stvarnom učinku hlađenja ljudskog tijela, usprkos relativno visokoj temperaturi od nekih 10° C, pri jakom vjetru tjelo će se hladiti jednako brzo kao da je vani 0° C Tako će se i svi predmeti s kojima dolazite u dodir hladiti dok ne padnu na temperaturu vjetra, na toj temperaturi ovaj efekt završava.

Kako bi izbjeglo efekt pothlađivanja, ljudsko tijelo nastoji održati radnu temperaturu tijela usprkos snižavanju temperature, a kada počne sa snižavanjem temperature, to vodi smrtnom ishodu (ako se hlađenje na neki način ne zaustavi).

GOSTI NE VIDE SLIKE, Neregistriranim korisnicima zabranjen je pristup poveznicama i slikama. Registriraj se ili Prijavi ILI Neregistriranim korisnicima zabranjen je pristup poveznicama i slikama. Registriraj se ili Prijavi!


Legenda tablice:
Neugodan osjećaj, javlja se na temepraturama  4 do -6° C
Izrazito neugodan osjećaj, javlja se na temepraturama  -7 do -17° C
Mogu se pojaviti smrzotine, a površina kože se može smrznuti za 5 minuta izlaganja hladnoći, i svakako izbjeći djelatnosti na otvorenom, javlja se na temepraturama -18 do -28° C
 Vrlo vjerojatna pojava smrzotina, a površina kože se može smrznuti za minut izlaganja hladnoći, te djelatnosti na otvorenom postaju opasne, javlja se na temepraturama -29 do -56° C
  Ljudsko tijelo se smrzava, a površina kože se može smrznuti za pola minuta izlaganja hladnoći,  javlja se na temepraturama ispod -56° C    

*

Offline poljičanin

  • *
  • 2529
  • 24
Odg: Indeks hlađenja i indeks topline
« Odgovori #1 u: 23 Studenoga , 2015, 23:14 »
Indeks topline

Suprotna pojava se naziva Indeks topline, a ulogu vjetra je preuzela relativna vlažnost zraka. 

Dakle, pri porastu vlažnosti zraka , pri visokim temperaturama, ljudski organizam subjektivno osjeća porast temperature, iako ona stvarno ostaje ista. Naime, kako se ljudski organizam hladi lučenjem znoja i njegovim isparavanjem (odvođenje topline), pri porastu vlažnosti zraka smanjuje se  mogućnost da zrak upije tu vlagu, pa se smanjuje i brzina isparavanja znoja. Ta pojava u konačnici dovodi do toga da se tijelo smanjeno hladi, pa očovjek subjektivno ima veći osjet topline nego što toplina u okolini stvarno jest. Vrijednosti indeksa topline dani u donjoj tablici temeljeni su na temperaturama mjerenima u hladu, pa na Suncu indeks raste za 8 °C.

GOSTI NE VIDE SLIKE, Neregistriranim korisnicima zabranjen je pristup poveznicama i slikama. Registriraj se ili Prijavi ILI Neregistriranim korisnicima zabranjen je pristup poveznicama i slikama. Registriraj se ili Prijavi!


Legenda tablice:

Javlja se zamor tijekom dulje izloženosti ovoj temperaturi, nastavak djelatnosti može uzročiti toplinske grčeve, javlja se na temperaturama 27 do 32°C
Treba pojačati oprez zbog moguće pojave toplinskih grčeva i iscrpljenosti, nastavak djelatnosti može uzročiti toplinski udar, javlja se na temperaturama 32 do 41°C
Velika opasnost - vjerojatni su toplinski grčevi i iscrpljenost, a u slučaju s nastavkom djelatnosti vrlo je vjerojatan toplinski udar, javlja se na temperaturama 41 do 54°C
Izuzetna opasnost jer je neminovan toplinski udar, javlja se na temperaturama iznad 54°C    
« Zadnja izmjena: 01 Ožujka , 2018, 21:11 od poljičanin »

*

Offline poljičanin

  • *
  • 2529
  • 24
Odg: Indeks hlađenja i indeks topline
« Odgovori #2 u: 10 Siječnja , 2017, 21:07 »
Danas, temperatura -7° C; brina vjetra 80 km/h, osjećaj hlađenja = -20° C.

*

Offline Benger

  • ***
  • 376
  • 4
  • Spol: Muški
  • Družina od vješala
Odg: Indeks hlađenja i indeks topline
« Odgovori #3 u: 11 Siječnja , 2017, 07:08 »
Sjećam se kad sam ko klinac proveo par tima u Šibeniku. U Zagrebu, zapravo,  i nisam imao pojam o hladnoći. Vjetar kad oplete ta hladnoća prodire do kosti.
Ipak, najveće kuhanje na 46 C i najveće smrzavanje od -5 i pustinjski vjetar sam doživio u Siriji. Nema vode da zadrži toplinu tako da su stalno ekstremi ljeti i zimi.

...o m m p...
Bolje visit u šumi, nego na mobitelu...

*

Offline ssverko13

  • ****
  • 766
  • 6
  • Spol: Muški
Odg: Indeks hlađenja i indeks topline
« Odgovori #4 u: 11 Siječnja , 2017, 17:33 »
Puno hvala za ovo!

Poslano sa mog GT-I9195 koristeći Tapatalk

Gluplji seljak, veći krompir

*

Offline poljičanin

  • *
  • 2529
  • 24
Odg: Indeks hlađenja i indeks topline
« Odgovori #5 u: 06 Srpnja , 2021, 21:14 »
Nije izravno vezanu za ovu temu, ali da ne otvaram drugu za kratki post.

Ovi vrući dani su me sjetili na jedan zanimljiv efekt: razlike temperatura u planinama i podnožjima planina.

Još kao dijetu, nije mi bilo jasno: zašto su planine hladnije kad su bliže Suncu?

Godinama kasnije doznaš i to.  :D

Sunce je jako vruće, ali svoju energiju na Zemlju ne emitira kao toplinu, već kao sunčevo zračenje. Većina ovog sunčevog zračenja prolazi kroz gornju i donju atmosferu prije nego što ga apsorbiraju zemlja i voda, kada ih obasja, nakon čega se zrači toplina.

Naime, zrak je loš vodič temperature, odnosno, dobar izolator. Također, što smo bliže površini mora, veći je tlak zraka, jer iznad vas postoji veći stupac zraka. Zbog toga je i gustoća zraka na morskoj razini najveća.

Donji dio atmosfere je troposfera, prostor u kojem živimo, do visine od 15 km. I tu se događa ovaj zanimljiv efekt: iako toplinsko zračenje dolazi odozgo, najučinkovitije je tamo gdje je zrak najgušći – na površini mora. Međutim topli zrak se diže! Dakle, trebalo bi u planinama biti toplije? Kako zrak nije nije sjajan vodič topline, što se više udaljavate od Zemljine površine zrak će biti hladniji, jer kako se vrući zrak podiže, jer je manje gust od hladnijeg, on će prilično brzo izgubiti ovu dodatnu toplinu.

Jasno, i planine apsorbiraju dio topline koju emitiraju u prostor, ali tu onda ima nekoliko čimbenika koji utječu na učinkovitost tog efekta: ako je planina prekrivena snijegom, reflektirati će većinu energije natrag, pa neće biti nikakvog učinka. Također, tu je čimbenik reljefa koji uvjetuje strujanja zraka.

Tako, preko dana možemo očekivati na planinskim dolinama i kotlinama najvišu temperaturu u planini jer postoji veća površina za apsorpciju i ponovno zračenje sunčevog zračenja od vetrovima izloženog planinskog vrha. Međutim, po noći, kada nema utjecaja Sunca, dolazi do smirivanja u kojem se topli zrak kreće prema gore, pa u kotlinama imate zapravo najniže temperature, zbog kojih kotline treba izbjegavati.

Načelno, svakih 100 m visine temperatura opada za 0,6 stupnjeva Celzija (u literaturi se zna pronaći od 0,56 do 0,7 stupnjeva).

To bi značilo da je u idealnim uvjetima razlika u temperaturi između Senja i Zavižana 10,2 stupnjeva. Jasno, obično je i više.