Dakle, kako prevenirati da do udara groma ne dođe?
Kako sam nekoliko godina svoje mladosti ostavio na nebrojenim čukama Južnog bojišta, jasno je kako sam se susretao i s tim nemilim pojavama. I svaki put iznova je bilo užasno.
Ali, ja sam tamo morao biti. Međutim, kao planinari ili izletnici, to ne moramo. Prvi korak u prevenciji ovakvih događaja je izbjeći rizični poduhvat, bilo odgađanjem pohoda, bilo izmjenom rute kretanja. Makar su danas prognoze pouzdane i dostupne – nema potrebe ići glavom kroz zid, osobito zato što nema potrebe za junačenjem i tvrdoglavosti. Također, puno puta sam se našao u ekipi u kojoj se pojavi neki pametnjaković koji će onda prozivati ostale: kukavice, pa koga nje to grom udario i slične floskule (vidi film u prethodnim postovima!). U nekoliko slučajeva sam odbijanjem ići na neki vrh rascjepio ekipu i ni najmanje mi zbog toga nije krivo. U nekim situacijama uopće nije bilo grmljavine, ali u nekim situacijama i je. Jednom od tih prigoda neki poznanici su ipak otišli, a onda ih je uhvatila grmljavina. Sve je dobro prošlo, srećom, ali kad su mi kasnije pričali svoje doživljaje, bili su ljuti na sebe što su zamalo poginuli zbog budale. Zato, pamet u glavu na vrijeme.
Ako smo se doveli u situaciju u kojoj smo ipak u planini, ili na otvorenom, negdje u prirodi, što onda?
• Kao prvo, maknuti se s rizičnih površina i ne zadržavati se tamo: s planinskih vrhova, s vrhova brežuljaka, pokraj živice, uz rub šume, pored vodenih tokova - rijeka, jezera!
• Izbjegavati osamljena stabla (vidi video s početka teme!)! Ako se nalazite u šumi, najsigurnija je pozicija između dva stabla, a nekako optimalan je razmak od desetak metara do najbližeg stabla, a u nižim dijelovima šume ispod grmlja ili nižih stabala. Odgovarajuću sigurnost pruža i zaklon ispod dalekovoda, najbolje je stati u sredini između dva stupa.
• Na otvorenom prostoru pratite reljef, ako postoji mogućnost, sklonite se u nižim dijelovima, kao što su klanci, gudure ili udoline.
• Ako se nalazite u vodi – ODMAH izađite na kopno i pronađite sklonište (vidi nastavak teksta).
• Udar groma na prepunom stadionu opasan je na oko 50 metara od točke udara, s vjerojatnom jednom ili dvije smrtne žrtve i desecima ozlijeđenih. Ljudi su povremeno ozlijeđivani 100 metara od točke udara munje. To je približno jednako radijusu ubijanja i radijusu ozljede ručne bombe. Mehanizmi koji nas mogu ozlijediti su milijuni volti električne energije, toplina i gromoglasni udar iz zraka koji se brzo širi.
• Izbjegavajte kontakt sa svim vrstama metalnih premeta: kišobrani, bicikli, motori, traktori ili neki drugi radni strojevi, metalna užad, ali i mokri konopci za penjanje, što zbog opasnosti od udara munje, što zbog opasnosti od udara zbog elektromagnetske indukcije, čak i kad munja udari i nekoliko stotina metara dalje.
• Boravak u šatoru je jednako opasan kao i boravak na otvorenom, osobito kad se šator namoči.
• Obuća s gumenim ili PVC potplatima i gumene čizme osiguravaju određenu zaštitu, ali na to se nemojte previše oslanjati jer je obično uz grmljavinu i kiša, pa je i obuća mokra i blatnjava, što narušava izolacijska svojstva obuće.
• Isključite mobitele i nikako ne komunicirajte njima dok postoji opasnost od udara groma, iako bi, tehnički gledano trebali biti sigurni, ali ipak držite komad vodiča u razini glave, a nikako ne možete znati kakva su tehnička rješenja primijenjena na vašem uređaju.
• Kuće, automobili i kamperi djeluju kao Faradayev kavez i pružaju prilično sigurnu zaštitu (samo kao su potpuno metalni izvana!), ali paziti da se ne naslanjate na metalne djelove karoserije. Ipak,osamljeni objekti koji nadvisuju okolni teren ne moraju biti dobar izbor za sklonište, izbjeći ih ako postoji neka druga alternativa.
• Ako te grmljavinsko nevrijeme uhvati u brodici, što prije potraži kopno, izađi iz brodice i udalji se barem 30 metara od obale.
• Ako osjećate da vam kosa strši uvis (indikacija da prijeti udar groma) – nemojte stajati, ali ni ne leći na pod – minimalizirajte kontakt s tlom: čučnite nisko na tlo na petama, stopala zatvoriti, stavite glavu između koljena, ne dodirivati koljenima tlo i staviti ruke preko ušiju kako bi umanjili udar na sluh. Ako je bilo više osoba u skupini, svatko treba zasebno čučnuti i ne dodirivati drugu osobu ili životinju.
• Ako se nalazite u planinarskom skloništu, često je dvojbeno kakva je zaštita od udara munje: zatvorite prozore i vanjska vrata i po mogućnosti dodatno ih osigurajte (zatvorite rolete i škure), izbjegavajte tuširanje i kupanje jer su često instalacije metalne, odspojite sve električne uređaje izvlačenjem utikača iz utičnica. Iako je kuća najsigurnije mjesto na kojem možete biti tijekom oluje, samo ulazak unutra nije dovoljan. Morate izbjegavati bilo koji vodljivi put koji vodi prema van, poput električnih uređaja, žica, TV kabela, vodovoda, metalnih vrata ili metalnih okvira prozora. Ne stojte blizu prozora kako biste promatrali munje. Unutarnja soba je općenito sigurna, ali izbjegavajte kontakt s betonskim zidovima koji mogu sadržavati metalne armaturne šipke. Izbjegavajte kontakt s vodovodom.
• Grom ne pogađa samo najviše objekte, munja je neselektivna i može vas pronaći bilo gdje. Grom može udariti u zemlju umjesto u drvo, automobile umjesto obližnjih telefonskih stupova i parkirališta umjesto zgrada.
• Ako ne vidite kišu ili oblake, nemojte misliti kako ste na sigurnom. Munja često udari više od 5 km od grmljavinske oluje, daleko izvan kiše ili čak grmljavinskog oblaka. Iako su rijetki, "gromovi iz vedra neba" poznati su po udaru na udaljenosti od 15 km od njihovog grmljavinskog izvora, gdje se nebo čini vedrim.
• Ostanite u skloništu trideset minuta nakon što grmljavina prestane.
Ne zaboravite kako posljedica udara groma može biti i požar.