Izbor mjesta za taborovanje

  • 39 replies
  • 3950 views
*

Offline poljičanin

  • *
  • 1709
  • 15
Odg: Izbor mjesta za taborovanje
« Odgovori #20 u: 14 Travanj , 2016, 15:00 »
Ovih dana spavam ispod šatora, u vreći Ferrino Lightec 900 SQ. Relativno mala vreća, lagana za nošenje i dostatna u ovakvim vremenskim uvjetima. Ali...


... jako skliska. Naime, šator je postavljen na blago nagetom tlu (boljeg nema), a kosina u smjeru lijevo - desno. Imam nekakav čudan valoviti karimat, nije loš za spavanje, ali je i on gladak. Pola noći se vraćam natrag na karimat s kojeg sam skiznuo u vreći, jer onda padnem na borove šišarke, pa me onda probudi to što me bodu u leđa. Malo sam noćas bolje spavao jer sam postavio karimat u koso, pa sam sada u položaju da je nagib u smjeru nogu.

Da zaključim: Kada na neravnom terenu postavljate šator, dobro je izabrati takav položaj šatora da je glava na povišenom, a noge u depresiji, kako bi izbjegli da vam je kosina u smjeru lijevo - desno jer tako klizite s ležaja.

*

Offline Gorštak

  • *****
  • 3279
  • 10
  • Spol: Muški
Odg: Izbor mjesta za taborovanje
« Odgovori #21 u: 14 Travanj , 2016, 15:02 »
Spavao sam u poziciji koju navodis idealnom u toj situaciji, bilo je to na Kuzelinu, pa sam se probudio u rupi u dnu lean to sheltera  :zbunjen: ..

*

Offline poljičanin

  • *
  • 1709
  • 15
Odg: Izbor mjesta za taborovanje
« Odgovori #22 u: 14 Travanj , 2016, 15:22 »
Da, da, otklizim ja malo nizbrdo, ali to je ništa u usporedbi s ovim drugim opisanim slučajem.

*

Offline Preppy

  • *
  • 3875
  • 19
  • Spol: Muški
  • Osnivač
Odg: Izbor mjesta za taborovanje
« Odgovori #23 u: 14 Travanj , 2016, 15:30 »
Neregistriranim korisnicima zabranjen je pristup poveznicama i slikama. Registriraj se ili Prijavi
Da, da, otklizim ja malo nizbrdo, ali to je ništa u usporedbi s ovim drugim opisanim slučajem.

Užas. Zato ovi noviji karimati neki imaju gumiranu površinu koja daje dodatno trenje sa vrećom. Znam kako ti je, proveo sam puno takvih noći  :jao: :jao:

*

Offline blinddog

  • *
  • 436
  • 14
  • Spol: Muški
  • VKV brico
Odg: Izbor mjesta za taborovanje
« Odgovori #24 u: 14 Travanj , 2016, 19:04 »
Trebaš se čičak trakom zakačiti za karimat i nema frke
hehehehehe
CB 328CT001
BE SMART - GET PREPARED

*

Offline poljičanin

  • *
  • 1709
  • 15
Odg: Izbor mjesta za taborovanje
« Odgovori #25 u: 14 Studeni , 2017, 13:45 »
Čistio sam podrum i pronašao sam kutiju s različitim pisanim materijalima koje smo dobivali tijekom rata. Nešto je propalo zbog godina, vlage, ali i zbog nekvalitetnog tonera kojim su ti materijali bili fotokopirani. Između ostalog, našao sam materijale koji su kucani na pisaćem stroju i onda fotokopirani, a onda, kako sam odvajao list po list, dio tonera se zalijepio na stražnju stranicu gornjeg papira i tekst je postao poprilično nečitak. Ima nekoliko zanimljivih tekstova, ali najviše me zaintrigirao tekst o šatorima. Kako mi se tekst, na nekih desetak nenumeriranih stranica čini zanimljiv, nešto OCR-om, a nešto vlastitim prstima, tekst ću prenijeti na Forum. Stranicu sa slikama nemam. Porijeklo teksta ne znam.

*

Offline Gorštak

  • *****
  • 3279
  • 10
  • Spol: Muški
Odg: Izbor mjesta za taborovanje
« Odgovori #26 u: 14 Studeni , 2017, 21:47 »
Jedva čekam, volim sve vezano za dokumente, slike, priće, itd. uz temu Domovinskog rata .. tako da sa nestrpljenjem očekujem i tvoje  :thumbs:

*

Offline Preppy

  • *
  • 3875
  • 19
  • Spol: Muški
  • Osnivač
Odg: Izbor mjesta za taborovanje
« Odgovori #27 u: 15 Studeni , 2017, 10:38 »
Sluti na zanimljiv i edukativan sadrzaj. Da vidimo sto ce polji ubacit  :pivo:

*

Offline poljičanin

  • *
  • 1709
  • 15
Odg: Izbor mjesta za taborovanje
« Odgovori #28 u: 15 Studeni , 2017, 19:43 »
Kako smo u ratu (pa i u mirnodopskom vremenu to može biti zbog posljedica poplava, požara, industrijskih havarija ili potresa), prisiljeni smo, kako za potrebe našeg smještaja, tako i za potrebe smještaja civilnih izbjeglica, graditi tabore s formacijskim ili priručnim sredstvima, najčešće šatorima. Izboru taborišta moramo ozbiljno pristupiti držeći se određenih pravila, kako bi se osigurali što bolji uvjeti života i rada. Kako je gotovo nemoguće pronaći idealno zemljište za tabor, onda se izabire ono s najmanje lošim uvjetima.

Kada govorimo o taboru, ne govorimo o određenoj formaciji, za pojedinca ili skupinu to je jedan šator, za prognano naselje to je čitav grad pod šatorima.

Pri podizanju tabora nikad ne možemo biti sigurni koliko će trajati takav smještaj, često puta privremena rješenja postanu i dugotrajnija rješenja, stoga i pri planiranju, i pri izradi tabora svi sudionici u izradi tabora moraju se tome posvetiti u potpunosti: pozornim, promišljenim i kvalitetnim radom izbjegavati površna i brzopleta rješenja, znoj štedi krv.

Također, moramo biti svjesni vlastitih mogućnosti pri izradi tabora: ne treba pretjerivati s veličinom tabora, ako nemamo na raspolaganju materijalne i manualne kapacitete. Svakako, bolje je i inteligentnije da su položaj i organizacija tabora prilagođeni konfiguraciji terena, nego da se poštivanjem nekih od ovih pravila napravi organizacijski školski primjer tabora koji zbog toga nije funkcionalan. Pri izradi tabora osloniti se na one ljude koji imaju iskustvo od ranije, bolje je odmah iskoristit njihovo iskustvo, nego naknadno raditi izmještanja.


Pri izboru lokacije tabora i njegovom postavljanju moramo voditi pozornost o važnim čimbenicima:

1.Vjetar
Udari vjetra mogu srušiti i oštetiti šator i ljude i njemu, a ta pojava je osobito izražena u primorju. Smjerovi kretanja vjetra ujedno su i smjerovi dolaska oluja i oborina. Zbog toga moramo uvažiti, kad god to ne zahtjeva taktička situacija ili maskiranje tabora, ove uvjete:

1.1.   postavljanje tabora na rubovima šuma ili na blago nagnutim proplancima (VAŽNO: tabor podiže s one strane s koje će biti zaštićen od vjetra);
1.2.   na šumskim livadama ili proplancima (VAŽNO: neka te čistine budu okružene nižom šumom, možda i šumskim grmljem kako bi bilo zaštićeno od vjetra, ali nikako visokim stablima zbog mogućeg udara groma);
1.3.   postavljanje tabora na kraškim poljima, uz sami rub, tako da po mogućnosti tabor bude u zavjetrini (VAŽNO: često su zaklonjene lokacije zaklonjene od bure, ili zaklonjene od juga, rijetko će se pronaći pozicija zaklonjena na oba vjetra, ali onda kontaktirati domicilno stanovništvo koji je vjetar dominantan, jer to može biti mikrolokacijski fenomen. Tipično, južne strane su izložene jugu, a sjeverne buri, ali to vrijedi na otocima, u podvelebitskom primorju, ili recimo u makarskom primorju to nije tako.)
1.4.   šatori moraju biti postavljeni tako da vjetar preko njih puše uzdužno, a ne poprečno (tako je manja površina izložena vjetru, pa je i manji učinak vjetra na šator);
1.5.   izbjegavati tla na kojima je puno prašine, jer će istu jaki vjetar upuhati i u zatvoreni šator;
1.6.   zbog istog razloga izbjegavati blizinu makadamskih putova, neka tabor od njih bude udaljen najmanje 100 – 200 m, općenito izbjegavati blizinu prometnica s gustim prometom;
1.7.   ne postavljati tabor ispod dalekovoda zbog mogućeg doticaja s kabelom pod naponom tijekom olujnih vjetrova ili nakon udara groma, a isto važi i za blizinu željezničke pruge, naftovoda/plinovoda, industrijskih postrojenja.


*

Offline poljičanin

  • *
  • 1709
  • 15
Odg: Izbor mjesta za taborovanje
« Odgovori #29 u: 15 Studeni , 2017, 19:43 »
2.   Voda
Voda se u taborima javlja kao rosa/magla, kiša, bujica i vlaga u tlu. Svaka od tih vrsta voda je problem koji moramo riješiti zbog zdravlja ljudi koji borave u taboru. Zbog toga moramo uvažiti, kad god to ne zahtjeva taktička situacija ili maskiranje tabora, ove uvjete:

2.1.   teren na kojem će se postaviti tabor mora biti ocjedit, takav da nakon kiše brzo propusti vodu, te da se brzo osuši;
2.2.   strogo izbjegavati presušena korita jer velike oborine, pogotovo one koje padnu u kratkom vremenu, mogu uzrokovati nagle bujice, a one mogu biti opasne i po život;
2.3.   izbjegavati terene uz rijeke koji nisu makar na blagim uzvišenjima (VAŽNO: tragovi smeća i biljnog otpada na granama stabala uz rijeku nam govore do koje razine može doći poplava, neka vam to bude orijentir za minimalnu visinu tabora, ako je to ikako moguće);
2.4.   neka udaljenost od bara ili močvara bude makar dva kilometra;
2.5.   dobar izbor podloge su pjeskovita tla s oskudnom vegetacijom jer su ocjedita i lakše se zagriju tijekom dana;
2.6.   općenito, blago nagnuti tereni (oranice, livade, voćnjaci) su uvijek dobar izbor jer se s njih voda brzo ocijedi, što je podloga propusnija za vodu (šljunak, pijesak) to je teren bolji;
2.7.   zbog toga što takvi tereni zadržavaju vlagu, treba izbjegavati glinena tla, kanale i vrtače, osim vlage utječu i na čistoću u taboru jer su stalno blatnjava;
2.8.   izbjegavati i terene prekrivene mahovinom jer su ista vlažna i vrlo rijetko su suha;
2.9.   izbjegavati livade s visokom  gustom travom jer dugotrajno zadržavaju vlagu;
2.10.   izbjegavati i guste šume jer se, zbog slabog prodora sunca kroz krošnje, u njima trajno zadržava vlaga od kiše i rose, prostor je hladan i zaudara na truljenje;
2.11.   tabor ne postavljati ni ispod stabala jer se kiša satima nakon prestanka cijedi po šatorima – na otvorenom šator će već biti suh, a pod stablom na njega još uvijek kiši;
2.12.   šatore postaviti tako da su izloženi makar jutarnjem Suncu kako bi se što brže osušili od jutarnje rose;
2.13.   otvori šatora moraju biti okrenuti prema Suncu kako bi se što brže sušili od vlage kondenzirane disanjem u šatoru;
2.14.   kroz čitav tabor, ako je na ravnom terenu, treba iskopati kanale za drenažu i odvod kišnice – kanali se odvode u smjeru pada terena s blagim padom dna kanala u tom smjeru;
2.15.   ako je teren toliko ravan da se kišnica nema gdje odvesti, nužno je iskopati rupu (po potrebi, i uz pomoć teške mehanizacije) za odvod oborinskih voda;
2.16.   također, oko svakog šatora, osobito ako su u pitanju slabo propusni tereni, treba iskopati kanale za drenažu i odvod kišnice, kanal neka bude širok i dubok koliko je široka vojnička lopatica i neka vodi prema stani nagiba ili prema kanalu kroz tabor, alternativa je bujica u šatoru koja će smočiti hranu, opremu, odjeću, vreću za spavanje;
2.17.   na ulaz u šator postaviti dasku ili nasuti i zbiti zemljani prag visine 15 do 20 cm kako voda ne bi ulazila u šator, ispred praga se može i iskopati rupa, ali ona se onda mora prekriti oblicama;
2.18.   ako se šator nalazi u nižem djelu tabora, pa postoji mogućnost pojave bujičnih voda u šatoru, ili ako je smrznuto tlo koje će se odmrzavati i pretvoriti pod šatora u blatnu kaljužu, onda je nužno iskopati kanal i u samom šatoru ( ako je šator veći i više kanala), koji se, ili prekriju s industrijskim paletama, daskom, oblicama i sličnim materijalom, ili se napune šljunkom i pijeskom (VAŽNO: uvijek se  mora voditi računa da se time ne onemogući normalna uporaba i kretanje u šatoru, da se kanali ne urušavaju), a ova voda se odvodi u kanal za drenažu tabora ili kosinom terena;
2.19.   ako se odvodna voda ne može odvesti, onda se na najnižoj točki pored šatora iskopa rupa širine do pola metra i dubine do 80 cm koja se mora: ili obložiti dostupnim materijalom (kamen, cigla, oblice), ili ispuniti kamenom (šljunkom, građevinskim šutom) i prekriti tako da poklopac izdrži težinu čovjeka (najbolje oblicama);
2.20.   treba brinuti o šatorima i vodi i u eksploataciji, odnosno dok se koristi: sa zalaskom sunca olabaviti žabice na pričvrsnim konopcima, a ujutro, po izlasku sunca opet ih zategnuti – naime, i konopci se pod utjecajem vlage stežu, pa ako je konopac ostao zategnut može iskidati šavove šatora ili pak iščupati klin;
2.21.   isti postupak treba poduzeti pred kišu – olabaviti žabice, a nakon kiše žabicama pritegnuti konopce (ako kiša počne padati noću, službujući vrši to ppuštanje/zatezanje);
2.22.   tijekom kiše ne smije se dodirivati platno šatora zbog toga što može na mjestu dodira propusti vodu;
2.23.   ujutro, i nakon kiše, šator se mora rastvoriti i provjetriti, što više izložiti suncu i suhom zraku.

*

Offline poljičanin

  • *
  • 1709
  • 15
Odg: Izbor mjesta za taborovanje
« Odgovori #30 u: 15 Studeni , 2017, 19:45 »
3.   Tabor i vegetacija

Vegetacija u okolini tabora ima i svoje dobre i loše strane, zbog toga moramo voditi računa o slijedećim uvjetima:
 
3.1.   izbjegavati mjesta obrasla visokom travom, grmljem, šibljem ili drugom gustom vegetacijom jer su to mjesta s puno vlage;
3.2.   tabor se podiže u blizini šume, ali ako je ikako moguće, ne i u samoj šumi. Svakako, ako je to nužno izabrati će se šuma, ona će maskirati tabor, ali će uvjeti života u takvom taboru biti lošiji;
3.3.   šuma je izvrstan izvor, kako građevnog materijala, tako i ogrijeva, ali pri eksploataciji voditi računa da se najprije uzme ono što je već samo palo, potom mlađa stabla, a da se izbjegava rušenje visokih stabala;
3.4.   šuma se eksploatira najprije iz šireg područja koje gravitira taboru, ono bliže se ostavlja za loše vremenske uvjete, kišu, vjetar i snijeg, jer će onda biti teže doći do materijala/ogrijeva;
3.5.   kada se kreće po šumi, za potrebe maskiranja, ne ide se pravocrtno, nego se prati teren ispod krošnji stabala, pa kada se s vremenom utaba put, neće biti toliko vidljiv za motrenje iz zraka;
3.6.   šator se ne postavlja ispod visokog drveta, osobito na čistini, jer se time znatno pojačava rizik od udara groma;
3.7.   šator se ne postavlja ni u blizini trulog stabla zbog mravi koji u njima obitavaju, a ni u blizini vidljivih mravinjaka;
3.8.   također, pod drvećem boravi više insekata, pa i zbog toga treba izbjegavati šumu;
3.9.   mjesto za postavljanje šatora treba očistiti od raslinja, korova, žbunja, suhih grana i sličnog biljnog otpada;
3.10.   u primorju izbjegavati postavljanje šatora ispod borova zbog smole koja kapi sa stabala;
3.11.   osim toga, osobito voditi pozornost o različitim trnovitim biljkama u blizini šatora, njih očistiti u krugu od 2 m oko šatora jer ga mogu oštetiti ili  probiti, što će uzrokovati propuštanje vode.

*

Offline poljičanin

  • *
  • 1709
  • 15
Odg: Izbor mjesta za taborovanje
« Odgovori #31 u: 15 Studeni , 2017, 22:43 »
4.   Snijeg i tabor

Zimski uvjeti i snijeg u taboru su osobit problem, koji nas mora koncentrirati na slijedeće izazove:

4.1.   mjesto za postavljanje tabora mora biti izabrano prema značajkama reljefa kako ne bi bilo izloženo lavinama i odronima kamenja i zemlje;
4.2.   lokacija ne smije biti izložena vijavicama i zapusima, ali isto tako ne pod stablom;
4.3.   izbor lokacije mora biti takav da je bogat snijegom i materijalom za uređenje šatora iznutra, čvrstim kocima za pojačanje šatora, materijalom za unutarnju izolaciju poda;
4.4.   voditi računa o tome da jako sunce otapa snijeg, koji se opet s noću ledi, zbog toga može biti bolji izbor izabrati lokaciju u sjeni nego na Suncu jer se snijeg neće zalediti;
4.5.   mjesto za postavljanje tabora mora se izabrati prije sumraka, a u uvjetima snijega to je osobito izraženo;
4.6.   za postavljanje tabora u snijegu postoje specijalizirani šatori, ali ako nema izbora može se koristiti zaklon iskopan u snijegu za manje skupine ljudi ili obični šator kojem se pojača konstrukcija priručnim materijalom, granama;
4.7.    prije postavljanja šatora snijeg se dobro izgazi, zbije i poravna;
4.8.   ako su problematični uvjeti za ukopavanje klinova u snijeg, prije zbijanja i ravnanja snijega postave se dvije motke postavljene u križ, koje će doći ispod šatora, a onda se snijeg zbije i poravna. Sada se umjesto klinova koriste krajevi motki. Drugo rješenje je koristiti zelenu čvrstu vegetaciju, dubokog korijena, za vezivanje šatora umjesto klinova;
4.9.   oko čitavog šatora podigne se snježni nasip koji će čuvati šator od vjetra;
4.10.   ispred ulaza u šator, između šatora i nasipa od nabijenog snijega postavlja se ložište: nasip služi kao reflektor toplinske energije ložišta, a krupno kamenje oko ložišta ili voda na ložištu poslužiti će kao akumulator topline;
4.11.   ogrjevni materijal koji se skuplja za grijanje mora biti nakupljen za dvostruko više loženja od planiranog, zbog toga što nas loše vrijeme može onemogućiti u njegovom skupljanju, a upravo onda će nam biti najpotrebnije - osim toga što ćemo biti primorani na skupljanje ogrijeva u lošim uvjetima kada će nam i odjeća biti mokra, ono što prikupimo u takvim uvjetima biti će i mokro i zeleno, pa će nam i učinak tako prikupljenog ogrijeva biti slabiji.



*

Offline poljičanin

  • *
  • 1709
  • 15
Odg: Izbor mjesta za taborovanje
« Odgovori #32 u: 16 Studeni , 2017, 00:17 »
5.   Protupožarna zaštita tabora

U posebnim situacijama kao što je to rat, prirodne katastrofe ili one uzrokovane ljudskim utjecajem, kada smo prisiljeni poduzeti zbrinjavanje ljudi u taborima na otvorenom u formacijskom ili improviziranom smještaju, jasno je kako su takve nastambe, pored slabe zaštite od padalina i klimatskih uvjeta, posebno izložene opasnosti od požara. Tu opasnost osobito potencira i način života u taboru, s loženjem otvorenog plamena za potrebe grijanja i pripreme hrane. U svrhu preventive požara, kao i saniranja situacije u taboru ako se isti pojavi, moramo poduzeti slijedeće mjere:

5.1.   moramo očistiti prostor oko šatora, te prostor oko ložišta, u radijusu od najmanje 2 m, od suhog lišća, suhih grančica, te osobito u primorju, od borovih iglica;
5.2.   sve korisnike tabora upoznati s opasnostima od požara i poduzetim preventivnim mjerama, kao i o rasporedu PP sredstava;
5.3.   pored svih kritičnih mjesta osigurati sredstva za gašenje požara: PP aparate, bačve s vodom i kanticama za polijevanje vodom, hrpama pijeska s lopatama za posipanje, metlanice, lopate i sjekire. Nadzirati kako je stanje tih PP sredstava. Sve ove materijale i alate postaviti na vidljivo i uočljivo mjesto, pored uobičajenih putova kretanja;
5.4.   posebno osigurati središnja ložišta koja postanu mjesta socijalnog okupljanja i ložišta za kuhanje;
5.5.   uspostaviti neprekidnu službu požarnog dežurstva, nadzirati provedbu dežurstva i osigurati da se nadziru svi otvoreni plameni;
5.6.   svim radno aktivnim korisnicima tabora definirati njihove zadaće u slučaju izbijanja požara i uvježbati PP postupanja;
5.7.    zapaljiva sredstva u taboru držati pod posebnim nadzorom, ako je moguće u rupi zatrpana pijeskom;
5.8.   ako raspolažemo agregatom za napajanje tabora, agregat moramo smjestiti na prostor udaljen od tabora zbog buke - očišćen od zapaljivih materijala, gorivo odvojeno od agregata tako da eventualni požar na gorivu ne može zapaliti agregat, a PP sredstva postaviti tako da pri dolasku iz tabora naiđemo na njih prije nego na agregat ili gorivo;
5.9.   osigurati smjerove izvlačenja i točke zbrinjavanja ljudi i sredstava ako do požara dođe u taboru, ili ako se šumski požar približava taboru.

*

Offline poljičanin

  • *
  • 1709
  • 15
Odg: Izbor mjesta za taborovanje
« Odgovori #33 u: 16 Studeni , 2017, 10:59 »
6.   Sanitarno osiguranje tabora

Kada veliki broj ljudi boravi na maloj površini, velika je i opasnost od izbijanja zaraznih bolesti. Ljudi u taboru nisu oduševljeni što se nalaze tu, bilo zbog elementarnih katastrofa, bilo zbog rata ili bilo kojeg drugog razloga - borave u lošijem smještaju, prehrana neće biti na nekoj normalnoj razini,  daleko više su izloženi klimatskom utjecaju, a sve su to dobri razlozi za pojavu zaraznih bolesti (problemi i izrada sanitarnih čvorova, izvora i filtara vode, kupaonica, kuhinja, praonica, skladišta hrane, spalionica otpada i ambulanti obrađuju se u posebnim poglavljima). Kako bi se izbjegli takvi rizici, osobitu je pozornost nužno povesti o higijeni u taboru i sanitarnom osiguranju tabora:

6.1.   izbjegavati postavljanje tabora na mjestima na kojima ima puno miševa i drugih glodavaca, osobito na područjima koja su poznata kao žarišta pojedinih bolesti koje oni prenose (npr. mišja groznica);
6.2.   postavljanje tabora pored izvora vode za piće je dobar izbor, možda čak i ključan, ali pri tome se mora voditi pozornost o otpadnim i fekalnim vodama iz tabora kako se isti ne bi kontaminirao;
6.3.   ako se tabor podiže pored  vode (potoci, rijeke, jezera), onda lokacija tabora mora biti uzvodno od naselja, smetlišta, odnosno od utoka kanalizacijskih i fekalnih voda u iste;
6.4.   konzumiranje kontaminirane vode može izazvati različite crijevne zarazne bolesti, pa kad god nismo sigurni u ispravnost vode, vodu onda dovesti sa sigurnih izvora, a ako je to nemoguće, onda vodu za piće, hranu i prehranu obraditi fizički (pročišćavanjem) i kemijski (dezinfekcijskim sredstvima),  ako se baš ne može poduzeti ništa drugo, onda procijediti i prokuhati vodu;
6.5.   u taboru je nužno kositi travu kako bi se manjila vjerojatnost zaraze bolesti koju prenose krpelji;
6.6.   tijekom dana, osobito kada je dan sunčan ili buran, otvoriti šator da se prozrači;
6.7.   urednost formacijskih i osobnih stvari, ispravno držanje osjetljivih tvari (hrana u nepropusnim posudama ili vrećicama, tvari osjetljive na vlagu, sve što može navući kukce i glodavce) te čistoća u šatoru također su dio higijenskih mjera;
6.8.   voditi brigu o održavanju, čišćenju i čuvanju šatora i neposredne okoline;
6.9.   zbrinjavati otpad iz tabora spaljivanjem u kontroliranim uvjetima;
6.10.   ostatke hrane zakapati ili spaljivati kako ne bi navukli kukce, glodavce i strvinare, rupe za zatrpavanje hrane prekriti slojem zemlje nakon svakog punjenja, a puniti ih do 30 cm od vrha, potom na njih nabacati 30 cm zemlje i poravnati, a onda iskopati novu rupu;
6.11.   osigurati dovoljne količine vode za osobnu higijenu i piće, 30 litara dnevno po osobi zimi i 50 litara po osobi ljeti;
6.12.   podzemni izvori su uvijek primarni izvori vode (izvori, bunari), tek ako njih nema uzima se voda iz tekućica (potoci i rijeke), dok je posljednji izbor voda stajačica (jezera);
6.13.   voda iz nadzemnih izvora se tretira mehanički, potom kemijski i biološki;
6.14.   u kraškim područjima voda će biti primarni problem, osobito ljeti, zato se mora osigurati dopunski izvori vode prikupljanjem kišnice: s cesta za potrebe sanitarnih čvorova, a stavljanjem velikih najlona preko vrtača  i rupa za ostale potrebe. Nakon prestanka kiše takve se točke za prikupljanje vode prekivaju ceradama kako bi se na njima kondenzirala voda koja isparava i tako smanjili gubici prikupljene vode;
6.15.   sanitarne čvorove i praonice graditi najmanje 200 m udaljene od izvora vode;
6.16.   mjesta za spaljivanje otpada, kuhinja, ambulanta, radionice neka budu udaljeni najmanje 100 m od izvora vode.

*

Offline poljičanin

  • *
  • 1709
  • 15
Odg: Izbor mjesta za taborovanje
« Odgovori #34 u: 16 Studeni , 2017, 11:05 »
7.   Podizanje šatora

Podizanje šatora zahtjeva ponešto znanja, vještine i iskustva, a često ovisi i o tipu šatora koji se koristi. Kako u ovom trenutku ne postoje formacijski šatori, nego se koristi sve što se može koristiti, od šatora zarobljenih od neprijatelja, donacija iz inozemstva, kućne izrade, nemoguće je ući u problematiku postavljanja, zadržati ćemo se na općenitoj problematici postavljanja šatora:

7.1.   svaki pojedinačni šator postaviti prilagođenu terenu na koji se postavlja, pri čemu se izbjegavaju nagnuti tereni, kamenje, korijenje, slijevanje vode u šator, sve ono što će smetati tijekom boravka u šatoru;
7.2.   ulaz u šator okrenuti prema Suncu, ne mora to nužno biti prema jugu, ako nam je u smjeru juga nešto što će nam zakloniti Sunce;
7.3.   prije postavljanja šatora provjeriti da li su svi elementi (konstrukcija, klinovi, konopci, žabice odgovarajuće veličine za pričvrsne konopce) šatora tu, te imamo li čitav potreban alat;
7.4.   na mekanoj zemljanoj podlozi, ispod točaka koje će nositi konstrukciju, postaviti podlogu (kamen, drvo, poklopac od ambalaže), koje neće dopustiti upadanje konstrukcije i tako će zadržati čvrstoću šatora;
7.5.   načelno, slijedeći korak je postavljanje konstrukcije, a potom navlačenje platna šatora preko konstrukcije, ali to može biti različito za različite vrste šatora;
7.6.    zabijanje klinova u zemljanu podlogu vrši se tako da je kut između klina i pričvrsnog konopca otprilike 90 stupnjeva;
7.7.    ako je tabor trajnijeg karaktera – onda zbog nevremena koje će prije ili kasnije naići, dopunskim klinom zabijenim u suprotnom smjeru ojačati glavni klin kako bi izdržao napore, u koliko je podloga pješčana ili je zemlja vlažna i mekana – također zabiti pomoćni klin;
7.8.   na kršu će često biti nemoguće zabiti klin u kamenu podlogu (uobičajeni lagani aluminijski klin ne treba niti pokušavati zabiti u krš), zbog toga se može: ili (ako imamo struju i alat na raspolaganju) bušilicom probiti rupa u kamenu i u nju čekićem  zabiti klin od građevnog željeza (čekićem ga saviti do kamena kako ne bi nekoga ozlijedio ili iskidao šator), ili vezati konopac za čvrstu vegetaciju - pa kroz njega provući pričvrsni konopac od šatora, ili vezati konopac za poveći kamen -  pa kroz njega provući pričvrsni konopac od šatora;
7.9.   ako je riječ o šatoru s podom, onda se podnica šatora posebno pričvršćuje klinovima za podlogu, a zatim pričvršćuje na konstrukciju;
7.10.   nakon što su zabijeni svi klinovi i platno šatora navučeno preko konstrukcije može se pristupiti zatezanju šatora: najprije se zatežu uzdužni konopci, potom nasuprotni kutni, a na kraju bočni konopci;
7.11.    kod velikih složenih šatora, kod kojih se slažu pojedini šatori kao segmenti velikog šatora, uobičajeno se slažu od dna prema ulazu, ali to zapravo ovisi o tipu šatora, kod nekih se radi kao s jednim šatorom, dok treći imaju poseban način slaganja;
7.12.   zatezanje konopaca se vrši žabicama, šator mora biti zategnut i bez nabora, nabori zadržavaju vodu tijekom kiše i nakon nje, pa postoji opasnost od vlaženja na tim mjestima - što u konačnici može uništiti šator;
7.13.   šatori bez podnice uobičajeno imaju pojačano dno platnenog krila koje naliježe na tlo (ili je prišiven vodonepropusni materijal), taj dio šatora se pričvršćuje klinovima, na kamenjaru se na ta pojačanja slaže krupni kamen.
7.14.   ako se za spavanje u šatoru (veliki šatori) koriste se rasklopni poljski kreveti i obična posteljina, nužno je osigurati madrace ili podloge za krevete, svojom težinom čovjek nabija materijal na kojem spava, što uzrokuje da izolacija bude jako tanka i s istisnutim zrakom, a to je jako nepovoljno za spavanje (odmor mora biti dobar i kvalitetan kako bi korisnici bili zdravi i odmorni za zadaće, zato im pri spavanju mora biti ugodno, da se ne bude zbog hladnoće);
7.15.   ako se u šatorima spava na podu (mali šatori) u vrećama za spavanje, kako bi se izolirali od hladnog i vlažnog tla, nužno je osigurati formacijske prostirke, u nedostatku njih na podu se slažu slojevi izolacijskog materijala (suho lišće, slama, stiropor, sjeno, industrijske palete, dušeci na napuhivanje, stari papir, karton);
7.16.   veliki šatori s grijanjem, obično s peći na drva ili naftu, moraju biti pod redovitom kontrolom službujućeg požarnog, a uz to moraju imati na raspolaganju ogrijeva za nekoliko dana unaprijed;
7.17.   u malim šatorima za grijanje je dobro da gori nekakva svjetiljka (voštana svijeća, karabitna svjetiljka) ili kuhalo (alkoholno, benzinsko, plinsko), ali pri tome treba biti jako oprezan da se što ne zapali (npr. voštana svijeća neka gori u staklenci).

*

Offline Gorštak

  • *****
  • 3279
  • 10
  • Spol: Muški
Odg: Izbor mjesta za taborovanje
« Odgovori #35 u: 16 Studeni , 2017, 22:22 »
Odlično Polji, ovo su i više nego hvale vrijedni podatci  :grdiples: :thumbs:

Sad ozbiljno, jesi li ikada razmišljao sastaviti neki priručnik za outdoor aktivnosti ... stvarno te smatram kompetentnom osobnom za tako nešto, a i materijala se ima na pretek  :thumbs: :thumbs:

*

Offline poljičanin

  • *
  • 1709
  • 15
Odg: Izbor mjesta za taborovanje
« Odgovori #36 u: 17 Studeni , 2017, 23:50 »
8.   Maskiranje

Maskiranje se provodi samo na vojnim taborima. Na civilnim samo ako neprijatelj gađa civilne objekte takvog tipa. Osim toga, maskiranje civilnih izbjegličkih tabora se ne može dobro provesti zbog stege koju je teško nametnuti civilima, a bez koje je maskiranje neprovedivo. Osim toga, najbolja zaštita bi trebala biti oznaka Crvenog križa, makar su naša ratna iskustva u ovom ratu upravo suprotna. Maskiranje se provodi formacijskim sredstvima ili korištenjem onoga što nam je dostupno u okolišu, a time i autentično. Sve mjere koje poduzimamo moraju služiti razbijanju obrisa tabora i prikrivanju našeg boravka u njemu. Maskiranje tabora se provodi, u prvom redu, od izviđanja iz zraka. Idealne pozicije za postavljanje tabora su one koje će bez našeg velikog napora rezultirati potpunim zaklanjanjem tabora i aktivnosti u njemu, kao što su guste šume, ali taborovanje u njima nije udobno. Odlične su lokacije rubovi šuma, pored slabo prolazne ceste jer se lako prikrije i tabor i kretanja oko njega. Kod maskiranja moramo paziti na slijedeće zahtjeve:

8.1.   maskirati sve radove na podizanju tabora;
8.2.   koristiti reljef za maskiranje koliko god je to moguće – boraviti u sjeni reljefa, sve što radimo mora pratiti obrise reljefa, koristit sve nedosljednosti reljefa za prikrivanje tabora i boravka;
8.3.   koristiti vegetaciju za maskiranje koliko god je to moguće – podizati tabore uz rubove šuma, savijanjem grana ili manjih stabala maskirati sredstva, vegetaciju za pokrivanje sjeći dovoljno daleko od tabora da to ne otkriva tabor;
8.4.   ukloniti sve elemente tabora koji mogu utjecati na otkrivanje tabora jer i najmanji previd može poništit sve napore na provedbi maskiranja;
8.5.   razbijati obrise svakog pojedinog elementa tabora;
8.6.   tamo gdje nije moguće koristiti postojeću vegetaciju koristiti maskirne mreže – posječena vegetacija s vremenom se suši i otkriva tabor, dok maskirne mreže ostaju trajno u boji vegetacije;
8.7.   bjelogorična šuma ne pruža zimi nikakvu zaštitu, dok će u jesen zelena boja odskakati od okoliša, u toliko je bolje izabrati crnogoričnu šumu;
8.8.   jednom postavljena maskirna zaštita nije trajno rješenje: povremeno je treba kontrolirati, nadopunjavati i uklanjati ono što može postati demaskirajući element, a s promjenom godišnjih doba radikalno, ali postepeno, mijenjati masku kako bi ostala dosljedna promjenama u okolišu;
8.9.   kolotrazi vozila na livadama ili oranicama su izdajnički tragovi, koristiti utabane i poljske putove, vožnju uz rub šume, uz rub oranica;
8.10.   pokriti i zatmniti sve što može reflektirati svjetlost;
8.11.   agregate posebno maskirati, što dalje od tabora kao ne bi bukom otkrivali položaj tabora;
8.12.   kablove i telefonske vodove ukopavati kad god je moguće, provlačiti ih kroz otvore za drenažu ispod ceste ili ispod mostova, pratiti kablovima rub šume i nikada ih ne zatezati, pokrivati ih granjem ili travom;
8.13.   kuhanje po mogućnosti dislocirati u obližnje naselje kako dim ne bi otkrivao tabor, ložiti ispod krošnji velikih stabala kako bi se dim što više razbio, sušiti drva prije uporabe ako bi što manje dimila;
8.14.   vozila parkirati u šumi, ili uz samo rub šume, tako da ih vegetacija skriva, ali i pri tome paziti da ne ostaju kolotrazi od ceste do parkirnog mjesta koji će ih demaskirati;
8.15.   također, maskirati prilaze izvorima vode;
8.16.   za staze pri kretanju koristiti putove ispod krošnji stabala, a ako je potrebno preći preko čistine, onda se isključivo jedan utabani put mora koristiti, kako se ne bi odao dojam da se njime koristi mnogo korisnika;
8.17.   ako je poznato postojanje tabora, nužno je podignuti lažni tabor na udaljenoj lokaciji koji će biti maskiran, ali nepotpuno, a uz njega ostaviti loše prikrivene tragove vozila, te odavati dojam da se u njemu boravi.

*

Offline poljičanin

  • *
  • 1709
  • 15
Odg: Izbor mjesta za taborovanje
« Odgovori #37 u: 30 Studeni , 2017, 00:48 »
9. Kuhinja, skladište hrane i blagovaonica

Kuhinja je najosjetljiviji dio tabora. Higijenske mjere su obrađene u posebnom poglavlju, a ovdje ćemo govoriti samo o kuhinji:

9.1.   izbor mjesta za kuhinju u prvom redu će diktirati voda (i ona za piće, i ona otpadna), potom pristupačnost (da se ne moraju nositi namirnice na leđima ako ih može dostaviti vozilo), dostupnost goriva za kuhanje  i mogućnost skladištenja hrane, a u primorju još osobitu pozornost treba posvetiti zaštiti od vjetra (najbolje je ako je kuhinja potpuno zatvorena)i protupožarnoj zaštiti (po mogućnosti plinsko ili električno kuhalo);
9.2.   mjesto za pripremu hrane (bilo to samo ognjište, plinsko kuhalo, formacijska kuhinja ili vučna kuhinja-prikolica) treba, prema mogućnostima, zatvoriti (šator, baraka, brvnara) ili u najgorem slučaju samo natkriti šatorskom tendom, kako bi se omogućila neometana priprema hrane u odnosu na padaline;
9.3.   u poljskim uvjetima često neće biti dostupan kuhinjski namještaj za držanje i spremanje posuđa i posuda, ali jednostavnim rješenjima i improvizacijama, taj se problem moje jako efektno riješiti korištenjem manjih grana i sličnog dostupnog materijala, kako je to prikazano na slici 9. a - f (opaska: nemam te stranice sa slikama koje idu van teksta);
9.4.   u nedostatku formacijske peći, može se improvizacijom od metalne bačve napraviti zadovoljavajuće dobra peć (slika 9. e - k), krušna peć zidanjem u kamenu, od betonskih blokova, pa i od gline i oblica (uvijek se mora osobito dobro napraviti pod peći, nikada ne koristiti vapnenački kamen: na previđeni pod dobro utabati pijesak ili pepeo, može i kombinacija, u sloj debljine 10-tak cm,  ali tako da pod ima pad od oko 10% u odnosu na otvor peći, koji se onda presvuče gusto složenom  šamotnom ciglom – fuge između cigli se popunjavaju odgovarajućim brtvilom kako bi bile nepomične, u nedostatku može poslužiti i pepeo);
9.5.    za održavanje higijene u terenskim uvjetima u najvišim mogućim standardima, kuhinjske stolove za pripremu hrane dobro je pokriti plastičnim presvlakama ili folijama;
9.6.   ključ ispravne pripreme hrane čisto posuđe – prati ga u vrućoj vodi s deterdžentom, a ispiranje deterdženta se može vršiti i u hladnoj vodi, međutim, za ispravno posuđe jako je važno da bude suho prije uporabe (ako se sušenje postiže brisanjem, krpa mora biti vrlo čista);
9.7.   ako je u pitanju voda sumnjive kakvoće, vodi za ispiranje može se dodati dezinficijens;
9.8.   pri konstrukciji blagovaonice mora se uzeti u obzir kako će za lošeg vremena ona biti i jedino mjesto socijalnog okupljanja (obuka, škola, druženje), pa voditi računa o veličini i kapacitetu prostorije;
9.9.   motornom pilom rezanjem trupaca dužno dobiva se izvrstan materijal za izradu klupa i stolova, a oni se mogu pokriti plastičnim presvlakama ili folijama kako bi se lakše održavala higijenska ispravnost;
9.10.   nakon korištenja blagovaonice, ukloniti i najmanje komadiće hrane iz blagovaonice kako se ne bi skupljali kukci i glodavci;
9.11.   za skladištenje namirnica koristi se šator koji je još jednom natkriven kako bi u šatoru bila što niža temperatura tijekom dana, dobro je ako je šator ispod krošnje velikog stabla;
9.12.   namirnice moraju biti zapakirane tako da do njih ne mogu doći kukci i glodavci, podignute od poda, na policama ili obješene o konstrukciju;
9.13.   strogo voditi evidenciju izdanih namirnica sukladno brojnom stanju, i evidenciji ulaska namirnica u „skladište“;
9.14.   Uvijek koristiti one namirnice kojima prije ističe rok trajanja;
9.15.   za namirnice sklone kvarenju, u nedostatku strujnih ili plinskih frižidera, isti se mogu improvizirati na različite načine (vidi sliku 9. m - r): ukopana rupa u hladu (ako nema hlada, rupa se prekrije šatorskim krilom ili nečim sličnim) u zemlji prekrivena odgovarajućim poklopcem oko kojeg se napravi zemljani nasip od iskopane zemlje, u najlonskoj vodonepropusnoj vreći uronjeno u vodu i vezano za obalu ili neka visi obješena za granu u hladu neposredno iznad vode, u vodonepropusnim kantama zaronjenim u vodu i također vezanim za obalu.
« Zadnja izmjena: 30 Studeni , 2017, 16:47 od poljičanin »

*

Offline poljičanin

  • *
  • 1709
  • 15
Odg: Izbor mjesta za taborovanje
« Odgovori #38 u: 20 Lipanj , 2018, 00:06 »
10.   Higijenske i sanitarne točke u taboru

Kako je već spominjano u prethodnim poglavljima, higijena u taboru mora biti na najvišoj razini, kako se ne bi, i onako životom u improviziranim uvjetima narušenim standardom, situacija dramatično pogoršala izbijanjem zaraznih bolesti. Zbog toga se sanitarne točke kao što su umivaonici, tuševi i zahodi moraju graditi i postavljati u okviru određenih pravila, o njima voditi svakodnevno računa u smislu održavanja i dezinficiranja, a osobito zbrinjavanja po prestanku korištenja. U povoljnijem djelu godine, za kupanje se mogu koristiti i vode tekućice i stajačice, pa i more, ako se može osigurati ispiranje slatkom vodom.

10.1.   Higijenske točke. Kad god su formacijski sustavi za higijenske točke na raspolaganju, oni se moraju koristiti. U izvanrednim uvjetima, kao što su rat ili prirodne katastrofe, zbog naraslih potreba, obično nema dovoljno takvih sredstava na raspolaganju, ali higijenske točke se moraju napraviti, stoga je potrebno pribjeći improvizaciji kako bi se realizirali sustavi za distribuciju i zbrinjavanje otpadne vode:

10.1.1.   Prije nego se krene u postavljanje higijenskih točaka, potrebno je riješiti način zbrinjavanja otpadnih voda – otpadne vode ne smiju, ni izravno, ni neizravno doći u doticaj s vodom za piće. Dakle, lokacija postavljanja higijenskih točaka, kako onih za osobnu higijenu, tako i onih za pranje odjeće ili posuđa, mora biti takva da odvodi otpadne vode što dalje od vode za piće, tako da se izbjegne i pristup pitkoj vodi izravnim kontaktom, ali i da se izbjegne zagađenje slivnog područja vodozahvata. Opet, ne smije higijenska točka biti ni udaljena od tabora;

10.1.2.   Nakon zbrinjavanja otpadnih voda, slijedeći važan problem je dovođenje ispravne vode do higijenske točke, u zadovoljavajućim količinama kako bi za sve korisnike tabora bilo dostatno za održavanje osobne higijene, na razini ne elementarne higijene, nego dosta iznad toga jer su uvjeti boravka, života i rada u taboru ispod uobičajenih standarda života;

10.1.3.   Pri izboru postavljanja higijenskih točaka treba voditi računa i o smjerovima glavnih vjetrova, osobito juga, kako neugodni mirisi ne bi dolazili u tabor;

10.1.4.   Održavanje higijene i čistoće ovih točaka je od presudnog značaja za zdravlje korisnika tabora;

10.2.   Umivaonici i tuševi. Formacijska sredstva koja trenutno koristi HV su različitog porijekla, uglavnom zarobljena, ali i došla donacijama, tako su različita da nema svrhe objašnjavati kako se postavljaju i koriste  (korisnici i onako imaju na raspolaganju odgovarajuće upute), više pozornosti ćemo posvetiti improvizacijama:

10.2.1.   Broj umivaonika i tuševa ovisi o brojnosti ljudi u taboru, ali i očekivanom vremenu tijekom kojeg će ti ljudi boraviti u taboru, jasno, i o raspoloživoj vodi;

10.2.2.    Sav materijal koji može osigurati distribuciju vode, spriječiti gubljenje dragocjene vode i njenu kontaminaciju, može se koristit za izradu tuševa i umivaonika:

-   za dovod i distribuciju vode: vodovodne cijevi, vrtna ili poljoprivredna crijeva za natapanje, vatrogasna crijeva, prošupljena trska, usječeni kanal u deblu;

-   za pohranu vode: drvene bačve, metalne bačve, plastične bačve i spremnici, gumeni spremnici, plastične vreće, vatrogasne cisterne, poljoprivredne cisterne (samo ako su isključivo namijenjene za vodu), kamionske zračnice, jame obložene najlonom;

-   za slavine i tuševe: slavine, ventili za vodu, vrtni pribor za vodu, improvizirane slavine od drveta, bazge ili trske, prelomljeno crijevo za vodu kao ventil i slavina, kante za zalijevanje, plastične boce s izbušenim rupicama za tuš;

-   za grijanje vode: metalne bačve  ili slične velike metalne posude (s otvorom za ispust vode, ali i otvorom za odušak) koje se podignu na odgovarajuću visinu kako bi se mogli koristiti toplom vodom za tuširanje (na drvenoj, metalnoj ili zidanoj konstrukciji), a ispod kojih se naprave ložišta. Bačvu ili neku drugu metalnu posudu dobro je izolirati nanošenjem sloja blata za izolaciju (ne sa strane s koje se grije) kako se voda ne bi hladila. U vrijeme s više sunca, za grijanje se mogu koristiti u crno obojane metalne posude, ali i dugačka tamna plastična crijeva, te kamperska oprema za solarno zagrijavanje vode i tuširanje (OPREZ! Provjerite koliko je voda zagrijana prije njenog korištenja kako bi se izbjegle moguće opekotine);

-   za umivaonike: metalne ili plastične kante, velike zdjele, izduljena debla, izliveni betonski umivaonici;

-   za kupaonice: drvene rešetke, metalne rešetke, oblice, daske, čahure od granata, nasuti sloj oblutka, odnosno sve ono što je otporno na vodu, a može poslužiti kao pod kupaonice na se ne tušira u blatnoj podlozi. Za odvajanje kupaonica mogu se koristiti daske, šatorska krila ili neki drugi vodotporni neprozirni materijali koji osiguravaju privatnost pri higijeni;

10.2.3.   Pranje odjeće se vrši iskuhavanjem rublja u velikim bačvama, ali uglavnom, u taboru, svatko održava i pere vlastitu odjeću, u umivaonicima u vrijeme kada nema gužve. Odjeća se suši na granama, razapetim konopcima ili uz vatru u slučaju lošeg vremena;

*

Offline Preppy

  • *
  • 3875
  • 19
  • Spol: Muški
  • Osnivač
Odg: Izbor mjesta za taborovanje
« Odgovori #39 u: 21 Lipanj , 2018, 08:47 »
Hvala polji na opsirnom tekstu. Ima veoma bitnih tocaka.