Insekti

  • 53 replies
  • 7625 views
*

Offline poljičanin

  • *
  • 1760
  • 16
Insekti
« u: 19 Travanj , 2015, 22:24 »
Već smo spominjali krpelje kao najzloglasniju (s pravom) napast u prirodi, ali najveća napast su zapravo komarci.



Postoje različiti načini obrane, ali meni najbolji se pokazao pomoću repelenata nanešenih na odjeću. Problem je što sam taj sprej odavno potrošio i nisam više naletio na istog (trgovina u kojoj je kupljen više vjerojatno nije ni u sjećanju vlasnika), a bilo je u uporabi u US army.

Obično koristim Autan, ali nisam nešto sretan s njim, više mi je to za psihološki učinak.

Našao sam da nekakv repelent "Penethrin", koji se nanese na odjeću, može izdržati preko 30 pranja odjeće i pri tome zadržati učinkovitost.

Vaša iskustva?

*

Offline Gorštak

  • *****
  • 3279
  • 10
  • Spol: Muški
Odg: Insekti
« Odgovori #1 u: 19 Travanj , 2015, 23:13 »
Moja iskustva su da izgubim volju za boravkom u prirodi kad zadjem u hladovinu sume, i doticna leteca gamad te izludi zujanjem u vecem roju, zaletavanjem u oci, nos, usi uz pikanje naravno ... koristim kaj mi doleti pod ruku uglavnom preparati koji se nadju na policama ducana, i kako i sam kazes nije neka sreca ... imam osjecaj da brzo gube svojsta, ili ih mozda znoj ispere ni sam vise ne znam ...

No dobio sam od jedne babe recepturu koju ona navodno koristi duze vremena, i jako je zadovoljna .. inace je stalno u prirodi

U 90 ml baznoga ulja (npr. ljesnjak, badem) stavit
30 kapi cedra
40 kapi prave lavande
20 kapi limunskoga eukaliptusa
Dobro promuckati i namazati izlozene dijelove koze i NE nanosit na lice je rekla ...

*

Offline ssverko13

  • ****
  • 766
  • 6
  • Spol: Muški
Odg: Insekti
« Odgovori #2 u: 20 Travanj , 2015, 05:33 »
I ja koristim kupljene repalente al valjaju prvih 30 minuta a i neki neugodan ljepljiv osjećaj imam kad se oznojim skupa s tim na koži.. Postoji dosta tih recepata za homemade repelente... Medjutim nikada nisam probavao..
Gluplji seljak, veći krompir

*

Offline Okibex

  • ****
  • 1023
  • 11
  • Spol: Muški
Odg: Insekti
« Odgovori #3 u: 21 Travanj , 2015, 13:19 »
Moj repelent je obično kutija ili više bijelog Waltera :D
Ali uz njega našpricam po odjeći nešta industrijsko iz BiH, kaže mi čovjek da se koristi često u poljoprivredi. Nema naljepnica, na crno ide...al ne bi se čudio da ima veze sa DDT-om
Trust me, I\'m an engineer

*

Offline ssverko13

  • ****
  • 766
  • 6
  • Spol: Muški
Odg: Insekti
« Odgovori #4 u: 21 Travanj , 2015, 14:26 »
To ce ti biti vjerojatno neki pesticid za krompire ili kaj :) hahahaha

Poslano sa mog C1505 koristeći Tapatalk

Gluplji seljak, veći krompir

*

Offline Gorštak

  • *****
  • 3279
  • 10
  • Spol: Muški
Odg: Insekti
« Odgovori #5 u: 21 Travanj , 2015, 15:34 »
Super ak ne umres od krpelja il ak te komarci ne dotuku, dobis rak na plucima od prekomjerne konzumacije bijelog Waltera  :facepalmxd: :vertex_Schild_Smiley_LOL1: :vertex_Schild_Smiley_LOL1:

*

Offline poljičanin

  • *
  • 1760
  • 16
Odg: Insekti
« Odgovori #6 u: 30 Travanj , 2015, 21:51 »
U Americanshopu ima nekakv repelent, nije jeftin, 110 kn, ima li ko kakva iskustva s tim?

SPREJ PROTIV INSEKATA BCB D100 WILDLIFE 75ML



Neregistriranim korisnicima zabranjen je pristup poveznicama i slikama. Registriraj se ili Prijavi

*

Offline Gorštak

  • *****
  • 3279
  • 10
  • Spol: Muški
Odg: Insekti
« Odgovori #7 u: 02 Svibanj , 2015, 23:58 »
Baš sam to pokazivao Tanji svojoj pri zadnjem posijetu Splitu, tj American Shopu ... komentiral sam da bi trebalo isprobati, ali da se budemo prvo posavjetovali sa forumašima  :D pošto je ona osjetljiva na komarce, reko ako pomaže onda vrijedi 100 kuna

*

Offline poljičanin

  • *
  • 1760
  • 16
Odg: Insekti
« Odgovori #8 u: 03 Svibanj , 2015, 22:52 »
Naš domicilni kukac, uglavnom nastanjen na čitavoj teritoriji RH, iako više u primorju, opakog izgleda i naravi (laž, naravno, pokušati će pobjeći od vas ako je ikako moguće): ŠTIPAVAC ili ŠKORPION.



U RH ih je pronađeno 7 vrsta, od kojih je najveći je E. italicus koji može narasti i do 5 cm, a tijelo mu je tamno smeđe boje s žuto-smeđim nogama i člankovitim repom te snažnim kliještima (u prosjeku,  do veličine od 2 do 3 cm, bez repa, dok su mladi veličine 2-3 mm).

Žive u prostoru visokih temperatura i povišene vlažnosti, a možemo ih pronaći u ruševinama, zgradama, u travi, ispod kuća, u zidovima, ispod kamenja, u trulom drveću... Noćna je životinja i tu se samo skriva tijekom dana.

Otrovna bodlja na vrhu repa teško probija kožu odrasla čovjeka, ali će relativno lako probiti dječju kožu te ostaviti svoj otrov. Otrov djeluje na sinapsama. Simptomi počinju s veoma jakom lokalnom boli, a zatim se, ovisno o podneblju i drugim činiteljima, javljaju bljedilo, ubrzani rad srca i sniženi tlak. U drugoj fazi, do koje dolazi u slučajevima kada je škorpion u vaš organizam pustio veću količinu otrova, javlja se spazam mišića, grčevi i ubrzani rad srca.

Otrov naših štipavaca se procjenjuje kao izrazito slab, što znači da uzrokuje lokalne reakcije, odnosno, posljedice uboda se procjenjuju sličnim onima kao nakon uboda komarca ili pčele.

Ali, kao i kod pčele, komplikacije mogu nastati kod onih osoba kod kojih nakon uboda dođe do pojave reakcije preosjetljivosti, odnosno, ako nakon uboda škorpiona doživite neke drastičnije simptome: paralizu, gubitak daha, grčenje cijelog tijela i slično. Tada se morate obratiti liječniku kako bi vam pomogao ublažiti alergijsku reakciju.

*

Offline poljičanin

  • *
  • 1760
  • 16
Odg: Insekti
« Odgovori #9 u: 03 Svibanj , 2015, 23:13 »
Za škorpiona sam emotivno vezan jer sam ga nosio godinama na rukavu, naime, nalazi se na grbu 114. brigade.



E, sad, znam da je arahnofobija strah od pauka, pa to što škorpioni spadaju u pauke možda uključuje i strah od škorpiona pod isti naziv? Nebitno, nego, za one koji se boje škorpiona postoji jedna olakotna okolnost: obasjani ultraljubičatim svjetlom flouresciraju (promjene frekvenciju svjetla koja se reflektira od njih u odnosu na ono kojim su obasjani) i postanu jako uočljivi. Kako su UV svjetiljke danas lako dostupne (i na kioscima provjeravaju s njima ispravnost novčanica), u mraku ćete lako pretražiti prostor u kojem boravite i pronaći neželjene goste:


*

Offline poljičanin

  • *
  • 1760
  • 16
Odg: Insekti
« Odgovori #10 u: 23 Svibanj , 2015, 00:09 »
Dođemo u prirodu, rasprostremo obilje hrane i krenemo na njeno uništavanje. Kako se obilje ne može od jednom uništiti, to je proces za kojeg mogu trebati i sati, obično nam se u tom poslu pridruže i gosti, uglavnom nezvani. Mravi.

U nekoliko navrata sam, na nekoliko metara od točke uništavanja hrane, znao izmrviti dva-tri keksa, kako bih mrave odvukao u tom smjeru, umjesto u smjeru čuvanih predmeta - hrane. To  mi se čini da pali, makar su znali doći i na obje strane.

*

Offline poljičanin

  • *
  • 1760
  • 16
Odg: Insekti
« Odgovori #11 u: 09 Travanj , 2016, 18:41 »
Idem na 10-tak ili i više dana u divljinu i treba mi nekakav repelent. Problem je to što je tržište u Splitu siromašno. Pronašao sam samo ovaj, zapravo njegovu stariju inbačicu Repel 55:


Neregistriranim korisnicima zabranjen je pristup poveznicama i slikama. Registriraj se ili Prijavi

Ima li tko isustava?

*

Offline poljičanin

  • *
  • 1760
  • 16
Odg: Insekti
« Odgovori #12 u: 27 Lipanj , 2016, 17:34 »
Neregistriranim korisnicima zabranjen je pristup poveznicama i slikama. Registriraj se ili Prijavi

Autorica članka: Gordana Talić, mag.pharm.

Repelenti su sredstva koja pripadaju pesticidima, a jedna od tih skupina su repelenti insekata. Odbijajući insekte oni smanjuju mogućnost njihova ugriza ili uboda a time i vjerojatnost prijenosa bolesti koje prenose npr.komarci, krepelji, muhe…
Repelenti

Komarci mogu biti prijenosnici malarije, žute groznice, dengue vrućice, virusa zapadnog Nila, bolesti koje nisu karakteristične za naše podneblje, a komarci-nevidi mogu uzrokovati lišmaniozu, karakterističnu za tropska i suptropska područja; kod nas u srednjoj i južnoj Dalmaciji. Bolesti koje mogu prenositi krpelji su Lajmska borelioza, krpeljni meningoencefalitis, rikecioze, erlihioza, babezioza, tularemija, krimsko-kongoanska hemoragijska vrućica, pa i na području Hrvatske.

Izbor pravog repelenta ponekad je otežan zbog mnoštva faktora, npr. putovanje u stranu zemlju, trudnoća i dojenje, dječja dob, osjetljivost kože… Repelenti su sredstva koja nanosimo na kožu, odjeću, koristimo ih u okruženju u kojem boravimo, unutrašnjem i vanjskom. Zato se osvrćemo na sastavnice proizvoda za topikalnu primjenu.                               

Prema američkoj klasifikaciji postoje dvije skupine repelenata, oni konvencionalni (sintetski) i biopesticidi.

*

Offline poljičanin

  • *
  • 1760
  • 16
Odg: Insekti
« Odgovori #13 u: 27 Lipanj , 2016, 17:35 »
Konvencionalni repelenti insekata

1. DEET

Po IUPAC (International Union of Pure and Applied Chemistry) klasifikaciji: N,N-Diethyl-3-methylbenzamide je standard među repelentima. Odbija komarce, muhe, buhe i krpelje, i to krpelje koji su prenosnici lajmske borelioze te komarce prenosnike malarije i virusa zapadnog Nila. To je bezbojna tekućina, slabog mirisa koja se vodom ne ispire lako. Ulazi u sastav tekućina, losiona, sprejeva, stikova i impregniranih narukvica. Za primjenu na ljudskoj koži  nalazi se u postotku od 4-100%.

Nakon što ga je američka vojska otkrila 1948. za zaštitu svojih vojnika u insektima zasićenim područjima, postao je registriran i korišten za šire pučanstvo 1957.godine.

Reevaluacija EPA (Enviromental Protection Agency) u vidu sigurnosti primjene dovršena je 1998. godine, a njome je potvrđeno da ne predstavlja opasnost za šire pučanstvo ukoliko se korisnik pridržava uputa proizvođača, poduzme mjere za sigurno korištenje i ne koristi proizvod dugoročno. Toksičnost je zabilježena prilikom neadekvatne i dugotrajne primjene, a zabilježene su kožne iritacije i encefalopatija te konvulzije i tremor. Repelentni mehanizam djelovanja zasniva se na izazivanju toksičnosti olfaktornog sustava insekata koji tada vjerojatno ne mogu prepoznati CO2 i laktatnu kiselinu, ali i utjecaju na živčano tkivo inhibicijom enzima acetilkolinesteraze. Generalno, viša koncentracija DEET-a pruža dugotrajniju zaštitu, ali je u koncentracijama iznad 50% ona skoro jednako djelotvorna, tako da je dovoljna koncentracija od 5 do 35% za zaštitu u gotovo svim uvjetima, sa 10% npr. u trajanju 1,5 sata; 30% u trajanju pet do šest sati.
2. ICARIDIN (picaridin, piperidin, KBR 3023)

Po IUPAC klasifikaciji: 1-piperidinecarboxylic acid  ili 2-(2-hydroxyethyl)-1-methylpropylester  je bezbojna tekućina ugodna mirisa koja štiti od komaraca, krpelja, muha i buha. Na tržištu se počela koristiti prvo u Europi i Australiji da bi svoju primjenu pronašla i na američkom tržištu 2005. godine. Postotak u proizvodima je 5-20%. Podataka o toksičnosti ima jako malo i upućuju na nizak potencijal. Djelovanje se bazira na utjecaju na olfaktorni sustav insekata koji tada ne mogu prepoznati svoju metu.

Trajanje učinka je ovisno o koncentraciji, 2,5 sata za 7%-tne preparate te do 8 sati za 20%-tnu koncentraciju.
« Zadnja izmjena: 27 Lipanj , 2016, 17:38 od poljičanin »

*

Offline poljičanin

  • *
  • 1760
  • 16
Odg: Insekti
« Odgovori #14 u: 27 Lipanj , 2016, 17:35 »
Biopesticidni repelenti insekata

Drugu skupinu predstavljaju biopesticidni repelenti koji pripadaju skupini pesticida izvedenih od komponenata prirodnog podrijetla: biljaka, životinja, bakterija i nekih minerala.

1. Eterično ulje limunskog eukaliptusa

Nalazi se prirodno u lišću limunskog eukaliptusa (Corymbia citriodora). Prvotno je registriran 1948.godine kao insekticid, a danas ulazi u sastav sprejeva i losiona repelanata. Kao i većina eteričnih ulja u visokim koncentracijama može izazvati iritacije kože, a u proizvodima se nalazi u 30-40%-tnom postotku koji omogućuje zaštitu kao i niska koncentracija DEET-a (15%).

2. p-Mentane-3,8-diol (PMD)


Po IUPAC klasifikaciji naziva se još 2-(1-Hydroxy-1-methylethyl)-5-methylcyclohexanol. Preradom eteričnog ulja limunskog eukaliptus, citronelal, glavna komponenta, prevodi se u  smjesu cis i trans p-Mentane-3,8-diola koji se i prirodno stvaraju u drvetu, ali ne dovoljno za komercijalne svrhe. Dobiveni repelent se u SAD-u prodaje kao „ulje limunskog eukaliptusa“. Odbija komarce, muhe i krpelje, a dugotrajnost učinka ovisi o koncentraciji i razmjeran je učinku niske koncentracije DEET; koncentracija od 20% pruža jednaku zaštitu kao i 20% DEET kroz 6 sati. U proizvodima je aktivna koncentracija 8-10%. Ako se koristi po preporuci proizvođača općenito je siguran za primjenu, napose kod djece i osjetljivijih skupina.

3. IR3535

IR3535 po IUPAC klasifikaciji: ethyl 3-[acetyl(butyl)amino]propanoate strukturalno je sličan aminokiselini alaninu i na tržištu Europe je prisutan već 30 godina. Koristi se kao repelent protiv komaraca, krpelja i muha, u postotku 7,5-20%. Općenito  je siguran za upotrebu i nema znatnih štetnih učinaka primjenjen topikalno, inhalacijom, čak i ako se proguta. Pruža zaštitu u vremenskom periodu od 2.7 do 4 sata.

4. Eterično ulje citornele

To eterično ulje dobiva se iz  Cymbopogon nardus i Cymbopogon winterianus, koje pripadaju porodici limunskih trava (Cymbopogon). Postoje ulja Cejlon i tipa Java.  Njegov specifičan miris maskira CO2 i laktatnu kiselinu koja privlači komarce ljudskom tijelu. U upotrebi je više od 60 godina i popularan je prirodni repelent. Istraživanja su pokazala da je učinkovito protiv komaraca prijenosnika dengue vrućice, ali za razliku od sintetskih repelenata učinak je kratkotrajniji pa se aplikacija proizvoda mora ponavljati u kraćim vremenskim intervalima, svakih 30-60 minuta. Nije namjenjeno zaštiti od krpelja. Zadana koncentracija je 5%, a kod nekih pojedinaca može izazvati kožne iritacije.

Različite zemlje imaju različit stav prema tom repelentu. Budući da u 60 godina nisu zabilježeni znatniji toksikološki učinci u SAD-u, EPA determinira proizvode sigurnim za upotrebu ukoliko se potrošači pridržavaju uputstava za uporabu; FDA priznaje eterično ulje citronele generalno neškodljivim. U Europi postoje ograničenja s obzirom na Ceylon tip eteričnog ulja i njegov sastojak metil-eugenol. U Velikoj Britaniji pak od 2006. eterično ulje citronele nije dopušteno u repelentnim proizvodima, već samo kao parfem.

Različite zemlje imaju različitu zakonsku regulativu, a to se odnosi i na repelente i na različite statuse u pojedinim zemljama. Npr. u SAD-u, CDC (Centers for Disease Control and Prevention) od 2008. godine preporuča DEET, icaridin, ulje limunskog eukaliptusa te IR3535 za aplikaciju na kožu. Kao repelenti su dozvoljeni i proizvodi na bazi eteričnog ulja citronele.U zemljama Europske unije implementacijom Regulacije 98/8/EC, značajno je smanjen broj i vrsta repelenata insekata dostupnih europskim potrošačima.

Samo mali broj njih ulazi u sastav repelentnih proizvoda, a to su DEET, icaridin (prijašnjih komercijalnih naziva Saltidin, Byrepel), IR3535 i PMD. Većina prirodnih repelenata kao eterično ulje citronele, ulje neema i ekstrakti bilja nisu dopušteni kao repelenti insekata u EU, ali se mogu koristiti za druge svrhe bez deklaracije i biocida.
« Zadnja izmjena: 27 Lipanj , 2016, 17:51 od poljičanin »

*

Offline poljičanin

  • *
  • 1760
  • 16
Odg: Insekti
« Odgovori #15 u: 27 Lipanj , 2016, 17:36 »
Sigurna upotreba repelenata

Da bi se postigao maksimalan učinak odabranog repelenta i smanjila vjerojatnost toksičnosti, potrebno je:

    Pridržavati se uputstava na deklaraciji;
+    Držati prizvode izvan dosega djece i ne dopuštati da ih djeca nanose sama;
+    Nanositi ih samo na izloženi dio tijela i odjeću, nikako ispod odjeće;
+    Ne nanositi ih u blizini očiju i usta;
+    Sprej ne nanositi direktno na lice nego na ruke, pa nanijeti na lice
+    Ne sprejati u zatvorenim prostorima kako ne bi došlo do udisanja repelenta i kontaminacije hrane;
+    Nikada ne nanositi na oštećenu kožu: rane, posjekotine, ogrebotine, iritacije;
+    Nakon povratka iz prirode oprati kožu tekućom vodom i sapunom.

*

Offline poljičanin

  • *
  • 1760
  • 16
Odg: Insekti
« Odgovori #16 u: 27 Lipanj , 2016, 17:37 »
Repelenti i djeca, trudnice i dojilje te sredstva za sunčanje

Moramo izdvojiti djecu kao posebnu skupinu korisnika, jer neadekvatna primjena repelenata može imati ozbiljne posljedice, naročito ako ih dijete proguta. Stoga je na većini deklaracija naznačeno da proizvod treba držati izvan dosega djece, a kako većina izaziva i iritaciju očiju - ne preporuča se mazati djetetove ruke ili dopustiti da ono samo nanosi preparat. Također je zbog liposolubilnosti većine preparata potrebno upotrebljavati malu količinu repelenta i oprati ga tekućom vodom i sapunom nakon povratka iz prirode.

Što se sastavnica tiče, prema Američkom udruženju pedijatara, proizvodi koji sadrže  DEET u koncentraciji 10-30% sigurni su za upotrebu kod djece starije od 2 mjeseca. Isto ograničenje s obzirom na dob vrijedi i za icaridin, dok je ulje eukaliptusa zabranjeno za primjenu kod djece mlađe od tri godine. Kod nas je većina repelenata dozvoljena za djecu nakon druge godine starosti.

Kod trudnica i dojilja se preporučuje minimalna upotreba repelenata zbog nedovoljne istraženosti i mogućeg štetnog učinka na fetus i dijete, mada studije rađene na DEET-u ne pokazuju razlog za zabrinutost.

A što se proizvoda za zaštitu od sunca i repelenata tiče ne preporuča se koristiti jedan proizvod koji je njihova kombinacija. Naime, za razliku od sredstava za sunčanje repelent nije potrebno nanositi više puta. Često nanošenje pridonijelo bi potencijalno toksičnom učinku repelenta. Općenito, prvo se nanosi sredstvo za sunčanje, potom repelent.

*

Offline poljičanin

  • *
  • 1760
  • 16
Odg: Insekti
« Odgovori #17 u: 27 Lipanj , 2016, 17:38 »
Prirodna sredstva kao repelenti

Neke biljke i eterična ulja su prirodni repelenti, jer sadrže određene spojeve koji nanešeni na kožu odbijaju insekte. U zemljama EU zabranjena je prodaja većine prirodnih repelenata, kao npr. eterično ulje citronele i ulja neema ako se deklariraju kao repelenti, ali se mogu prodavati kada su deklarirani za druge namjene.

U zadnje vrijeme na tržištu postaju dostupni prirodni proizvodi repelentnog učinka koji kao aktivne sastavnice imaju mješavine različitih eteričnih ulja: lavande, geranija, limunske trave, mentola, eukalptusa, ružmarina, melise, timijana, komorača, pačulija, cedra, čajevca, cimeta, klinčića, a može se koristiti i ulje neema. Dolaze u obliku ulja, losiona i hidrolata.

A što nakon uboda?


U ovom periodu godine, kada govorimo o ubodima i ugrizima, oni se najčešće odnose na komarce i krpelje. U većini slučajeva niti jedan repelent ne može pružiti 100%-tnu zaštitu jer njegovo djelovanje ovisi o mnogo faktora, npr.koncentraciji djelatne komponente, vremenu reaplikacije, količini nanesenog proizvoda, različitom djelovanju na pojedine vrste insekata (samo komaraca ima preko 3000 vrsta!).

Kada ženka komarca ubode domaćina jer su joj proteini krvi potrebni za njen reproduktivni ciklus, ona ispušta slinu koja sadrži antikoagulanse pa se na mjestu uboda javljaju  crvenilo i otok popraćeni svrbežom. Ti simptomi mogu biti trenutni ili odgođeni, a intenzitet reakcije može biti od uobičajenog otoka do pojave urtikarije, i oticanja veće površine ruke ili noge. Reakcija se javlja kao odgovor imunološkog sustava koji polipeptidne antigene sline registrira kao strane. Na sreću, anafilaktička reakcija je vrlo rijetka.

U tretmanu mjesta uboda predlaže se upotreba krema sa antihistaminicima (dimetindenum, chloropyraminum) koji djeluju već nakon 5-10 minuta, a ukoliko je reakcija izraženija upotrebljavaju se kreme s kortikosteroidima i oralno antihistaminik. Također je potrebno hladiti otečeno mjesto, jer će hladnoća osim na smanjenje upalnog procesa djelovati i na osjećaj svrbeži zbog utjecaja na živčane završetke. Preporuča se ne češati izgrebano mjesto, jer tada dolazi do pojačanog lučenja histamina i jačanja reakcije te mogućnosti nastanka infekcije i ožiljaka.

Osim kortikosteroida i antihistaminika u obliku krema, na tržištu postoje i proizvodi koji u svom sastavu imaju aluminij-acetotartarat  te biljne iscrpine, npr. kamilice i nevena, koje se koriste kao prirodna alternativa, naročito kod djece. Ima ih i u obliku krema i raspršivača. Iscrpina cvijeta kamilice sadrži eterično ulje (bisabolol, bisabolol oksid A;B i C), flavonoide i seskviterpenske laktone te djeluje na kožu antiflogistično, baktericidno te pospješuje cijeljenje rana. Djelatne tvari iz ekstrakta cvijeta nevena, eterično ulje, triterpenski glikozidi, flavonoidi, gorke tvari i karotinoidi potiču epitelizaciju i granulaciju stanica kože te potpomažu brže obnavljanje kože. Također djeluju i protuupalno, kao i aluminij-acetotartarat.
« Zadnja izmjena: 27 Lipanj , 2016, 17:56 od poljičanin »

*

Offline poljičanin

  • *
  • 1760
  • 16
Odg: Insekti
« Odgovori #18 u: 27 Lipanj , 2016, 17:43 »
Eto. Malo prestručan i preiscrpan tekst, ali daje odogovre na jako puno pitanja koja sami sebi postavljamo u ovo doba letećih i neletećih napasti, za nas koji lutamo tamo gdje "normalni" ljudi nikada ne zalaze. :kavica:

*

Offline ssverko13

  • ****
  • 766
  • 6
  • Spol: Muški
Odg: Insekti
« Odgovori #19 u: 28 Lipanj , 2016, 10:00 »
Ima neko od vas baš neki recept za repelennt kucne radinosti.  :D
Gluplji seljak, veći krompir