Indeks hlađenja i indeks topline

  • 4 replies
  • 808 views
*

Offline poljičanin

  • *
  • 1690
  • 15
Indeks hlađenja i indeks topline
« u: 23 Studeni , 2015, 22:32 »
Kako živim u Omišu, zbog kanjona Cetine na sjevernom ulazu u grad i razlike tlakova između Zagore i Primorja, stalno puše vjetar, ljeti takav da navečer dobro dođe dugi rukav dok u ostatku Dalmacije dišu na škrge, ali zimi, to je užas, prelazak preko mosta na Cetini ravan je osjećaju hladnoće u Sibiru.

 Kako je kod mene stalno hladno, počelo me zanimati kakva je situacija s temperaturama u mom okružju. I baš me iznenadilo: u Omišu je redovito toplije nego, recimo, na splitskom aerodromu. A nitko se ne žali da je tamo nešto strašno hladno. Jedina razlika -  u Omišu puše, a tamo ne.

 Taj efekt u znanosti zovu Indeks hlađenja. Važno bi bilo napomenuti kako ne postoji  univerzalan obrazac izračuna indeksa hlađenja, nego svaka meteorološka organizacija daje svoj model i izračun.

 Dakle, zbog djelovanja vjetra na izloženoj koži stvara se subjektivni osjećaj hlađenja, i to je Indeks hlađenja.  Zbog tog efekta uvijek ćemo imati osjećaj niža vrijednosti topline okoline u odnosu na stvarnu temperaturu zraka, a definira se samo za temperature ispod  10° C  i brzinu vjetra iznad 4,8 km/h.

Odgovorimo zašto je to tako -  tijelo se hladi na nekoliko načina: strujanjem, isparavanjem, odvođenjem i isijavanjem. (Tako se tijelo hladi u moru 100 do 300 puta brže nego na zraku, umrijeti ćete u moru topline 30° C od pothlađenosti iako vam se činilo da je pretoplo kad ste ušli, naravno, pod uvjetom da dovoljno dugo boravite u vodi.) Koliko brzo ćete se hladiti ovisi o brzini vjetra koji puše preko kože: brži vjetar – brže hlađenje. Organizam zapravo daje osjećaj koji je ravan stvarnom učinku hlađenja ljudskog tijela, usprkos relativno visokoj temperaturi od nekih 10° C, pri jakom vjetru tjelo će se hladiti jednako brzo kao da je vani 0° C Tako će se i svi predmeti s kojima dolazite u dodir hladiti dok ne padnu na temperaturu vjetra, na toj temperaturi ovaj efekt završava.

Kako bi izbjeglo efekt pothlađivanja, ljudsko tijelo nastoji održati radnu temperaturu tijela usprkos snižavanju temperature, a kada počne sa snižavanjem temperature, to vodi smrtnom ishodu (ako se hlađenje na neki način ne zaustavi).



Legenda tablice:
Neugodan osjećaj, javlja se na temepraturama  4 do -6° C
Izrazito neugodan osjećaj, javlja se na temepraturama  -7 do -17° C
Mogu se pojaviti smrzotine, a površina kože se može smrznuti za 5 minuta izlaganja hladnoći, i svakako izbjeći djelatnosti na otvorenom, javlja se na temepraturama -18 do -28° C
 Vrlo vjerojatna pojava smrzotina, a površina kože se može smrznuti za minut izlaganja hladnoći, te djelatnosti na otvorenom postaju opasne, javlja se na temepraturama -29 do -56° C
  Ljudsko tijelo se smrzava, a površina kože se može smrznuti za pola minuta izlaganja hladnoći,  javlja se na temepraturama ispod -56° C    

*

Offline poljičanin

  • *
  • 1690
  • 15
Odg: Indeks hlađenja i indeks topline
« Odgovori #1 u: 23 Studeni , 2015, 23:14 »
Indeks topline

Suprotna pojava se naziva Indeks topline, a ulogu vjetra je preuzela relativna vlažnost zraka. 

Dakle, pri porastu vlažnosti zraka , pri visokim temperaturama, ljudski organizam subjektivno osjeća porast temperature, iako ona stvarno ostaje ista. Naime, kako se ljudski organizam hladi lučenjem znoja i njegovim isparavanjem (odvođenje topline), pri porastu vlažnosti zraka smanjuje se  mogućnost da zrak upije tu vlagu, pa se smanjuje i brzina isparavanja znoja. Ta pojava u konačnici dovodi do toga da se tijelo smanjeno hladi, pa očovjek subjektivno ima veći osjet topline nego što toplina u okolini stvarno jest. Vrijednosti indeksa topline dani u donjoj tablici temeljeni su na temperaturama mjerenima u hladu, pa na Suncu indeks raste za 8 °C.



Legenda tablice:

Javlja se zamor tijekom dulje izloženosti ovoj temperaturi, nastavak djelatnosti može uzročiti toplinske grčeve, javlja se na temperaturama 27 do 32°C
Treba pojačati oprez zbog moguće pojave toplinskih grčeva i iscrpljenosti, nastavak djelatnosti može uzročiti toplinski udar, javlja se na temperaturama 32 do 41°C
Velika opasnost - vjerojatni su toplinski grčevi i iscrpljenost, a u slučaju s nastavkom djelatnosti vrlo je vjerojatan toplinski udar, javlja se na temperaturama 41 do 54°C
Izuzetna opasnost jer je neminovan toplinski udar, javlja se na temperaturama iznad 54°C    
« Zadnja izmjena: 01 Ožujak , 2018, 21:11 od poljičanin »

*

Offline poljičanin

  • *
  • 1690
  • 15
Odg: Indeks hlađenja i indeks topline
« Odgovori #2 u: 10 Siječanj , 2017, 21:07 »
Danas, temperatura -7° C; brina vjetra 80 km/h, osjećaj hlađenja = -20° C.

*

Offline Benger

  • ***
  • 363
  • 4
  • Spol: Muški
  • Družina od vješala
Odg: Indeks hlađenja i indeks topline
« Odgovori #3 u: 11 Siječanj , 2017, 07:08 »
Sjećam se kad sam ko klinac proveo par tima u Šibeniku. U Zagrebu, zapravo,  i nisam imao pojam o hladnoći. Vjetar kad oplete ta hladnoća prodire do kosti.
Ipak, najveće kuhanje na 46 C i najveće smrzavanje od -5 i pustinjski vjetar sam doživio u Siriji. Nema vode da zadrži toplinu tako da su stalno ekstremi ljeti i zimi.

...o m m p...
Bolje visit u šumi, nego na mobitelu...

*

Offline ssverko13

  • ****
  • 766
  • 6
  • Spol: Muški
Odg: Indeks hlađenja i indeks topline
« Odgovori #4 u: 11 Siječanj , 2017, 17:33 »
Puno hvala za ovo!

Poslano sa mog GT-I9195 koristeći Tapatalk

Gluplji seljak, veći krompir