Outdoor Hrvatska

Molimo prijavite se ili registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Napredno pretraživanje  
 Str: [1]   Dolje

Autor Tema: Krive prosudbe  (Posjeta: 200 vremena)

poljičanin

  • Donator
  • Guru
  • *
  • Offline Offline
  • Postova: 1574
Krive prosudbe
« u: 23 Kolovoz , 2017, 15:12 »

Boravak u prirodi podrazumijeva kretanje. Kretanje podrazumijeva savladavanje reljefa. A nikakav zemljovid vas ne može pripremiti na ono na što ćete u stvarnosti naići.

Jedan od velikih problema i donošenje krivih prosudbi je podcjenjivanje reljefa. U prvom redu, to je zanemarivanje litica i visokih stijena. Ovaj je problem osobito naglašen na našem kršu. Ono što često, na kršu, zavara, je podcjenjivanje terena. Krenete i čini vam se da je teren lagan, i da se iza sljedeće stijene nalazi prohodan teren. Međutim teren postaje sve teži i teži, a vi idete naprijed i nadate se kako će to u nekom trenutku postati prohodniji teren. Tako idete sve do trenutka kada put postane potpuno neprohodan. Povratak natrag, koji se čini uvijek kao izlaz, u tom trenutku obično postane i nemoguć – lakše se penjati nego spuštati. Što napraviti u tom slučaju? U tom slučaju već je kasno za neki smislen poduhvat, treba reagirati ranije i ne dovesti se u takvu situaciju. Mislim da je ovo najčešći uzrok stradavanja turista na našim planinama.

Putovanje noću takvim terenima je osobito rizično i podložno krivim prosudbama.

Kod zemljanih putova uz strmine osobitu pozornost treba povesti o čvrstoći putova, da nas odronjavanje puta zbog krive prosudbe ne dovede u opasnost.
Evidentirano

poljičanin

  • Donator
  • Guru
  • *
  • Offline Offline
  • Postova: 1574
Odg: Krive prosudbe
« Odgovori #1 u: 23 Kolovoz , 2017, 15:14 »

Slijedeći problem koji nam se može dogoditi, a vezan uz reljef i krive prosudbe, odnosi se na planiranje.  Često znamo napraviti dvije vrste krivih procjena: kriva procjena reljefa i kriva procjena vlastitih mogućnosti.

Kada govorimo o krivoj prosudbi terena pri planiranju – obično se odnosi na čitanje zemljovida. Zemljovid, ma kako detaljan bio, ne daje informacije o terenu po kojem gazite. Na zemljovidu vidite 500 m dugu stazu po ravnom terenu - 5 minuta hoda. U stvarnosti ti se dogodi da je riječ o 500 m dugom prelasku preko škrapa – 2 sata hoda. Ista stvar će vam se dogoditi ako se penjete po siparu – 50 m visinske razlike savladati ćete za 3 do 4 puta više vremena nego što bi to trebalo po tvrdoj stazi. Upravo su vam svi planovi pali u vodu jer će vas možda uhvatiti mrak na nekom još težem i neprohodnijem terenu. Zna se dogoditi i da postoji označena staza s vremenskim okvirom za koji ćete tu stazu preći. Međutim, rijetko, ali ipak, zna se dogoditi da je vremenski okvir stavio netko tko je u znatno boljoj kondiciji od vas, pa će to onda utjecati na vašu prosudbu pri planiranju. Snijeg i led osobit su problem za planiranje.

Ništa manje često i opasno je i precjenjivanje vlastitih mogućnosti. Pri tome ono „vlastitih“ se ne odnosi na onoga koji planira, nego i na sve koji će biti s njim u skupini. Postavljanje nerealnih ciljeva, bilo da su precijenjene vlastite mogućnosti, bilo da je podcijenjen reljef, vodi u probleme. Iako se često jedna osoba u skupini postavi kao voditelj, važno je da bilo tko u skupini, koji primijeti da netko od suputnika zaostaje, bilo zbog fizičke slabosti, bilo zbog žuljeva ili drugih posljedica putovanja, mora zaustaviti skupinu i skupina mora prilagoditi svoje kretanje najsporijem u skupini. Osim toga, tada treba pozorno procijeniti situaciju i napraviti novo planiranje, sukladno trenutnoj situaciji i stanju pripadnika skupine. Uz to, treba poduzeti sve  što vam je na raspolaganju za podizanje stanja ugroženih suputnika (tablete s magnezijem, glukozom, hrana, tekućina, saniranje ozljeda). Uvijek pazite tko je iza vas, osobito kao je riječ o većim skupinama ljudi. Lako se dogodi da netko zaostane, iz banalnih razloga (odlazak na WC, vezivanje cipela, pijenje vode, preslagivanje stvari u naprtnjači) i potom skrene na krivoj stazi dok vas pokušava stići. Za 15-ak minuta odvojenog hoda u suprotnim smjerovima više se nećete čuti dozivanjem. Zbog toga uvijek pazite na ljude na začelju kolone, oni su često najsporiji, pa zato pazite i da se ne izgube, i da se pretjerano ne umore, i da nekome to umjesto užitka ne postane užas.
Evidentirano

poljičanin

  • Donator
  • Guru
  • *
  • Offline Offline
  • Postova: 1574
Odg: Krive prosudbe
« Odgovori #2 u: 23 Kolovoz , 2017, 15:15 »

Kada se već govori o krivim prosudbama, osobito je problematično ako izgubite orijentaciju u prirodi, bilo da ste izgubili  put, bilo da ste se  izgubili u prostoru bez jasnih obilježja, kao što je šuma. Često se dogodi da nam se neka prečica čini laganom i brzom, ali se u stvarnosti dogodi da umjesto skraćivanja puta postanemo izgubljeni u prostoru. Loša stvar koju možete napraviti je nastaviti putom u nepoznato, jer ćete se tako još više udaljiti od sigurnosti. Najbolja stvar koju možete napraviti je lagano se vratiti natrag do posljednje sigurne točke, odnosno one na kojoj ste bili sigurni da je pravi put, u planinama, to je obično do posljednje pronađene markacije. Često puta u planini naiđete na račvanje staze, od kojih se jedna čini logičnijom – nikad se ne pouzdajte u tu subjektivnu procjenu. Ostavite neki signal (složeni kamen na kamenu, slomljena grančica), ili stvari, na točki na kojoj se nalazi račvanje staze, istražite dio staze i vidite da li je to stvarna staza, potom to isto napravite i s onom koja vam se čini manje logičnom, pa tek kada ste sigurni da je riječ o pravoj stazi, krenite tim putom. Kako je riječ o prirodi, pogotovo na manje posjećenim stazama, vegetacija može izmijeniti krajobraz i stvoriti pogrešnu percepciju prostora – i odvesti nas u krivom smjeru. Na nepoznatim stazama čvrsto se držite staze i markacija. Kretanje, čak i na poznatom terenu, može biti problematično, ako se istim terenom niste dulje vremena kretali. Odron, srušeno stablo, bujica, sve to može dovesti do promjena koje će uzrokovati da se izgubite i na poznatom terenu. Pogotovo ako napustite poznati prostor i otiđete tamo gdje vam se čini da ćete se lako snaći.
Evidentirano

poljičanin

  • Donator
  • Guru
  • *
  • Offline Offline
  • Postova: 1574
Odg: Krive prosudbe
« Odgovori #3 u: 23 Kolovoz , 2017, 15:16 »

Poseban je problem s lažnim obzorima, bilo da se penjete, bilo da se spuštate. Čini vam se kako je put, ili neka druga zanimljiva točka, odmah iza ovog grebena. Dođete do njega i vidite kako postoji još samo jedan greben i onda ste tu. Nakon petog grebena i prolaska kroz ljutu šikaru, čini vam se da ste daleko dalje od cilja nego što ste bili u trenutku kada ste krenuli prema njemu. Osim što vam takvo kretanje oduzima vrijeme i snagu, oduzima vam i moral, i elan.

Iako postoji mnogo stvari koje će privući vašu pozornost, od krajobraza, preko životinja i prirodnih pojava, morate uvijek ostati čvrsto usredotočeni na samu stazu. Vidjeli ste zanimljiv kamen, jezerce na potoku, dobar vidikovac, ma bilo što drugo, jasno je da ćete napustiti stazu i posjetiti tu pojavu, fotografirati se, ali uvijek se vratite natrag na stazu. Pamtite kako doći do staze iako je izgubite iz vida. Uvijek morate biti svjesni gdje ste i kamo pomoći, ali ne na temelju vaše prosudbe, nego na temelju usporedbe zemljovida i terena. Dobro provjerite svaki detalj i ako vam je nešto sumnjivo, ponovite utvrđivanje vaše lokacije pomoću kompasa i zemljovida. Nemojte se pouzdati samo na svoj instikt!
Evidentirano

poljičanin

  • Donator
  • Guru
  • *
  • Offline Offline
  • Postova: 1574
Odg: Krive prosudbe
« Odgovori #4 u: 23 Kolovoz , 2017, 16:52 »

Kriva prosudba može se ticati i opreme.

Kriva prosudba u vezi odjeće odnosi se na krivu prosudbu niže temperature, odnosno podcjenjivanje niskih temperatura. Prije odlaska u planine prosuđujemo temperaturu na temelju one koja je oko nas, ali 1500 m iznad temperature su znatno niže i u srcu ljeta. Ne ponesemo li dovoljno odgovarajuće odjeće upali smo u problem, a možda i više od toga. Još je gore ako se niskim temperaturama pridruži i kiša – mokra odjeća, k tome još i nedovoljna, jako će brzo pothladiti naše tijelo, a posljedice mogu biti tragične.

S obućom je slična stvar: prosudba kako su nam, recimo,  tenisice dovoljne na nekom planinarenju može biti jako kriva – ne drži zglob, nije dovoljna za niske temperature, nije dovoljna za mokar teren, nije dovoljno prozračna pa se noge više znoje i izazivaju žuljeve, ne drži dovoljno čvrsto na problematičnoj podlozi, nisu razgažene - pa izazivaju žuljeve. Obuću je poželjno razgaziti na kraćim i bezopasnim turama kako bi bila odgovarajuća za opasne ture. Osim obuće, i čarape mogu biti krivi izbor – predebele za ljeto, pretanke za zimu, pogrešan sirovinski sastav…

Kriva prosudba može biti i oslanjanje na tehniku umjesto na znanje – oslanjanjem samo na GPS/mobitel/tablet za navigaciju dovodimo se u rizičnu situaciju: kiša koja smoči uređaj, potrošena baterija, slomljen ekran… Pored navedene tehnike obvezatno je imati papirnati zemljovid u iskopiran najmanje dva primjerka, te kompas.

Kriva prosudba može biti i izbor opreme za nošenje tereta, ako ista nije dovoljno udobna, dovoljno kvalitetna da izdrži opterećenja ili dovoljno čvrsta da nam ne remeti ravnotežu pri hodnji.

Kriva prosudba može biti i oprema za spavanje – ljeti vreća koja je prevruća, zimi vreća koja je prehladna.
Evidentirano
 Str: [1]   Gore